"Bosna i bošnjaštvo: Od fra Ivana Franje Jukića do Adila Zulfikarpašića" - Bošnjaštvo kao jedina nacionalna identifikacija

Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića u partnerstvu sa Institutom za historiju Univerziteta u Sarajevu danas je u prostorijama Instituta organizirao Forum "Bosna i bošnjaštvo: Od fra Ivana Franje Jukića do Adila Zulfikarpašića".

Tema ovog foruma je posvećena krupnim procesima i događajima vezanim uz bošnjaštvo te utjecaju bošnjačke ideje na prilike u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja u razdoblju od 19. stoljeća do danas.

Pozdravne riječi je uputila mr. Amina Rizvanbegović-Džuvić, direktorica Instituta, a uvodno obraćanje je održao dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju.

- Osnivač Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić je još u emigraciji od sredine prošlog stoljeća bio glavni zagovornik i afirmator bošnjačke ideje i bošnjaštva kao nacionalne odrednice bosanskih muslimana. On je još ’63 godine vrlo eksplicitno pisao o bošnjaštvu kao jedinoj odrednici bosanskih muslimana.

Sve njegove aktivnosti od tog perioda do njegove smrti su bile usmjerene ka afirmaciji i promociji i jačanju ideje bošnjaštva, u koju je svim svojim bićem vjerovao.

Mi kao institucija već više od 30 godina, na razne načine, njegujemo afirmaciju bošnjačkog naroda - kazala je Rizvanbegović-Džuvić.

Dr. Bešlija istaknuo je da je cilj današnjeg skupa kroz referate učesnika pokazati nepobitne historijske činjenice.

- U danima kada obilježavamo Dan državnosti Bosne i Hercegovine i 65 godina Instituta za historiju, odlučili smo da napravimo ovaj događaj. Pred nama se nalaze tri stalnosti kroz historiju. Sva dosadašnja naučna istraživanja su potvrdila da je bošnjački etno-politički identitet neizbrisiva kategorija. Druga stalnost jeste da su Bošnjaci jedan od naroda kojem je najdulje i najbezobzirnije osporavan identitet, i to svjedočimo posebno u posljednja dva stoljeća. Treća stalnost jeste da Bošnjaci imaju unutrašnji problem, samosvjesnost identiteta i jasno definiranje i pozicioniranje identiteta - ukazao je on.

Forum je okupio eminentne učesnike koji će kroz prva dva panela izložiti razvojni put i značajke Jukićevog i Zulfikarpašićevog bošnjaštva u 19. i 20. stoljeću, dotaknuli se istaknutih ličnosti poput Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i fra Antuna Kneževića te razmatrali odnos emigracije, nauke i Islamske zajednice prema ovim pitanjima.

- Nažalost, primjetna je tendencija osporavanja bošnjaštva unutar samih bošnjačkih krugova, i njemu se nastoje pridodati neke negativne konotacije, što nema povijesnu utemeljenost i ne odgovara činjenicama. Naime, bošnjaštvo predstavlja jedinu nacionalnu identifikaciju muslimana. To je smatrao krug u emigraciji okupljen oko Zulfikarpašića. Određene današnje interpretacije koje idu prema tome da se bošnjaštvo degradira, da mu se pripišu neke negativne konotacije, zapravo samo potiče razgradnju Bošnjaka i njihovu ustavnu poziciju, svodeći ih na nekakav ostatak. Zato je važno čuvati i njegovati taj osjećaj bošnjaštva kao naše jedine nacionalne identifikacije - izjavio je jedan od učesnika mr. Hamza Memišević.

^{Hamza Memišević: Važno njegovati osjećaj bošnjaštva kao naše jedine nacionalne identifikacije}

Treći panel će biti posvećen Bošnjacima danas i izazovima bošnjaštva u 21. vijeku.

- Danas ću govoriti o bošnjaštvu u 21. stoljeću u kontekstu geopolitičkih dešavanja. Ovo je živa tema, koja se konstantno proteže kroz javni diskurs i akademsku raspravu. Bošnjaštvo kakvo ga mi danas poimamo je drugačije od onog kakvo je ono inicijalno bilo, što nam govori da je to tematika koja se konstantno mijenja, pa će se vjerovatno shodno drugim geopolitičkim okolnostima u budućnosti mijenjati.

Svakako je negacija bošnjaštva uzaludna, jer je bošnjaštvo ima svoje historijsko utemeljenje i vezano je za zemlju Bosnu. Sve dok je Bosne kao države, bit će i Bošnjaka i bošnjaštva - poručio je učesnik prof. dr. Jahja Muhasilović.

Kako je najavljeno, organizatori Foruma planiraju u 2025. godini izdati zbornik radova.

(Preporod.info)