U MKC Ljubljana obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Posebnim kulturno-istraživačkim programom u velikoj sali Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, u ponedjeljak, 25. novembra 2024. godine,  obilježen je Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Centralni dio programa bio je razgovor sa Hamzom Ridžalom, mladim istraživačem i putopiscem koji je u januaru ove godine oduševio svojim prvim putopisom. Ovoga puta predstavio je svoj najnoviji putopis Tragom bosanskih priča Istoka.

Program je otvorio muftija mr. Nevzet Porić, koji je istakao historijski značaj Bosne i Hercegovine, njenu multikulturalnost i izuzetnu vrijednost koju ima na prostoru Balkana. Istakao je blisku povezanost bosanskohercegovačke dijaspore sa maticom i važnost očuvanja ljubavi prema obje domovine. U svom obraćanju je rekao:

- Naša domovina je i Republika Slovenija. Uz zvuke Prešerne Zdravljice, koja simbolizira pripadnost ovom mjestu i zemlji, osjećamo ponos. Ljubav prema Sloveniji ni na koji način ne umanjuje našu ljubav prema Bosni. Bogati smo jer imamo dvije domovine. Naša ljubav prema Bosni i Hercegovini i želja za njenim napretkom i razvojem su vrijednosti koje moramo njegovati. Bosna i Hercegovina mora biti dom za sve njene stanovnike, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili kulturnu pripadnost. Samo na takav način Bosna može opstati - kazao je.

Program je sa izuzetnom energijom i istančanim osjećajem moderirala Amra Halilović, a sa Hamzom Ridžalom razgovarala je kulturnjakinja Ela Porić. Nakon uvodnog obraćanja, prikazan je kratki film pod nazivom “Tragom bosanskih priča Istoka”, koji je u nekoliko minuta prikazao širu sliku putovanja kroz Anadoliju, Mezopotamiju i Transjordaniju. Ridžalova istraživanja zasnivaju se na otkrivanju veza između Puta svile, koji je nekada bio mreža trgovačkih puteva i bosanskog kulturnog uticaja u udaljenim mjestima.

Hamza Ridžal je u svom radu istraživao i historijske migracije Bošnjaka, uključujući i migraciju iz Hercegovine u Palestinu krajem 19. stoljeća, kada je Austro-Ugarska preuzela kontrolu nad Bosnom. Grupe porodica iz Mostara, Stoca, Trebinja i Čapljine krenule su na dalek put u Svetu zemlju. Njihov život u Cezareji obilježilo je očuvanje bosanskog jezika, običaja i kulture.

Kasnije je historija donijela nova iskušenja. Tokom Nakbe 1948. godine, potomci ovih porodica su protjerani iz svojih domova. Utočište su našli u Amanu. Hamza Ridžal je proputovao hiljade kilometara kako bi otkrio njihove priče, upoznao njihove potomke i rasvijetlio njihove veze s Bosnom. Njegova otkrića su dirljiva i zapanjujuća, jer otkrivaju koliko su ljudi uprkos udaljenosti duboko povezani sa svojom domovinom.

Hamza Ridžal se ovom prilikom iskreno zahvalio slovenskim sponzorima koji su podržali njegov projekat, među kojima je i Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji, kao zlatni sponzor. Istakao je koliko je takva podrška značajna za istraživačke projekte koji zahtijevaju ogromna finansijska sredstva, te naglasio da bez ove vrste pomoći njegov istraživački rad ne bi bio moguć. Zahvala je namijenjena svima koji prepoznaju vrijednost očuvanja povijesnih priča i kulturnih veza te podržavaju njihovo prenošenje na nove generacije.

Program je bio simbolično odavanje počasti Bosni i Hercegovini, njenoj historiji i kulturnoj raznolikosti, te važnosti povezivanja ljudi bez obzira na granice.

Na ovaj značajan praznik još jednom se pokazuje veza sa domovinom i vrijednost očuvanja njenog naslijeđa.

(Preporod.info)