Džaferović, koji je obnašao dužnost člana Predsjedništva BiH od 20. novembra 2018. do 15. novembra 2022. godine, osvrnuo se na aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji, kao i na širi kontekst geopolitičkih dešavanja koja direktno ili indirektno utječu na Bosnu i Hercegovinu.
- Bez obzira na aktuelna geopolitička zbivanja i na udare na suverenitet te prijetnje teritorijalnom integritetu naše zemlje, vjerujem da je geostrateška konfiguracija regije Zapadnog Balkana završena. Neće biti novih država, odcjepljenja ni razmjene teritorija. Ostalo je samo jedno pitanje koje se treba riješiti, a to je odnos Srbije i Kosova, koji se rješava kroz dijalog uz posredovanje Evropske unije. Toga moraju biti svjesni svi akteri i politike u zemlji i regionu - istakao je Džaferović.
Velikodržavne ideje su prošlost
Džaferović je naglasio da su velikodržavne ideje na štetu Bosne i Hercegovine već poražene u periodu agresije na našu zemlju.
- Istina, njihovi tragovi još uvijek postoje, kako u regiji tako i unutar Bosne i Hercegovine, i prave nam probleme, ali bez ikakvih izgleda na uspjeh. Polomili su zube na Bosni i Hercegovini mnogo veći igrači od ovih današnjih, a završili su na smetljištu historije. Tako će završiti i današnji remetilački faktori. Nažalost, usporavaju normalan razvoj zemlje i njen euroatlantski put, što nas košta dragocjenog vremena, a ljudi zbog toga odlaze u države s uređenim sistemima. Nadam se da će građani prepoznati štetnost tih politika i prestati ih podržavati - poručio je.
Podsjetio je da Bosna i Hercegovina funkcionira na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji su sastavni dio Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama, zakoni usvojeni kroz trideset godina implementacije sporazuma, te odluke domaćih i međunarodnih sudova.
– Bez obzira na udare iz zemlje i regiona, ništa od ovoga neće biti umanjeno. Može biti samo unaprijeđeno na našem putu prema Evropskoj uniji i NATO savezu – dodao je.
Bošnjačka politika: Probosanskohercegovačka i odgovorna
Govoreći o bošnjačkoj politici, Džaferović je naglasio da ona mora ostati probosanskohercegovačka i usmjerena na očuvanje cjelovite, demokratske države.
– Bošnjaci su se uvijek zalagali za cjelovitu, demokratsku Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana na cijeloj njenoj teritoriji. Moramo ustrajati i biti uporni na reintegraciji zemlje i njenoj integraciji u EU i NATO. To se najbolje postiže kroz jačanje državnih institucija i kroz proces povratka prognanih, održivost povratka i borbu za prava povratnika. Bošnjačka politika mora biti mnogo efikasnija i odgovornija. Zaprepašten sam, na primjer, neefikasnošću, naročito Vlade FBiH, u saniranju posljedica posljednjih razornih poplava – izjavio je.
Džaferović je upozorio na greške iz prošlosti, poput neusvajanja Aprilskog paketa ustavnih promjena i neprovođenja reforme policije, što su, prema njegovim riječima, bile propuštene prilike za značajan napredak.
– Da su te dvije reforme usvojene, Bosna i Hercegovina bi danas bila mnogo naprednija. Bošnjačka politika mora biti jedinstvenija nego što je sada. Samo zbog šake vlasti, stranke Trojke su odbacile iz probosanskog bloka SDA kao najaču političku stranku i od nas napravili politički kusur s kojim se poigravaju SNSD i HDZ. Zbog toga su teme kojima se bavi aktuelna vlast uglavnom zahtjevi ovih stranaka, a ne kako unaprijediti stanje u zemlji - dodao je.
Poruke međunarodnoj zajednici i susjedima
Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Džaferović je uputio čestitke svim građanima, a međunarodnoj zajednici i susjednim državama poslao jasne poruke.
– Međunarodna zajednica mora raditi svoj posao u skladu s mandatom koji ima prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ona mora biti mnogo odlučnija prema onima koji prave nered u Bosni i Hercegovini i povesti više računa o ravnopravnosti svih naroda na cijeloj teritoriji države. Trenutno se stiče dojam da se, na primjer, uopće ne bave pitanjem položaja Bošnjaka u entitetu RS – upozorio je Džaferović.
Liderima susjednih zemalja poručio je da moraju poštovati Bosnu i Hercegovinu, barem onoliko koliko ona poštuje njih.
- Odnose možemo graditi samo uz poštivanje i uvažavanje, a otvorena pitanja rješavati u skladu s međunarodnim pravom. Naši narodi žive u svim državama regiona, oni su građani tih država. Normalno je da među takvim državama postoji bliska saradnja pod uslovima koje sam naveo. Nije normalno i veoma je opasno da bilo ko ima bilo kave pretenzije prema bilo kome. To je lekcija iz prošlosti koja se konačno mora naučiti na Zapadnom Balkanu – zaključio je Džaferović u intervjuu za Preporod.info.
(A.N/Preporod.info)
