Međunarodni dan islamske umjetnosti: Značajan doprinos muslimana Bosne i Herecgovine svjetskom naslijeđu
Na današnji dan, 18. novembra, obilježava se Međunarodni dan islamske umjetnosti, proglašen na 40. zasjedanju Generalne konferencije UNESCO-a 2019. godine.
Cilj obilježavanja jeste podići svijest o doprinosu islamske umjetnosti civilizaciji.
Na ovaj način, ne samo da se potiče poštovanje prema islamskoj umjetnosti, nego doprinosi i kulturnoj raznolikosti, slobodi izražavanja, zaštiti kulturne baštine i međukulturnom dijalogu, te predstavlja način njegovanja tolerancije među narodima i podržavanja kulturnog zbližavanja.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, odnosno njena Uprava za obrazovanje i nauku koja je nositelj projekta multimedijalne izložbe "Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne", napravuila je značajan iskorak u podizanju svijesti o islamskoj umjetnosti kao dijelu svjetske historije umjetnosti.
U jednoj od 23 sekcije koja se zove "Allah je lijep i voli ljepotu - Umjetnost visokog stila" predstavljena su brojna dostignuća kojima su muslimani Bosne i Hercegovine doprinosili umjetnosti u našoj zemlji, ali tako postali i dio evropskog i svjetskog civllizacijskog naslijeđa.
Dolaskom islama u Bosnu i Herecgovinu lijepo gradu davali su hajrati i uglednici koji su podizali monumentalne objekte kakve su bile džamije s vitkim munarama i kupolama, medrese, hamami koji i danas čine sliku grada lijepom sintezom duhovnosti i estetskog, ali i drugi, skromni i darežljivi ljudi što ih je vjera podsticala na dobro, koji su pravili po gradu, mahalama, kamene česme s koritima, male džamije u svojoj mahali, uređivali mala greblja oko tih džamija.
- I drugi oblici i umjetnički sadržaji Srednjeg i Dalekog istoka postali su sredstvom duhovnog i umjetničkog izraza bosanskog tla. Knjige, levhe – slike sačinjene od kur'anskih ajeta, hronike, zapisi, teofilozofske rasprave, pisani su arapskim pismom profiliranih stilova: sulus, divani, rejhani, neshi, talik, u kojima je lijepo u umijeću izvedbe i pojedinog harfa – slova i cijele kompozicije. Primjera je mnogo: tarih na Gazi Husrev-begovoj/Kuršumli medresi, velika levha i tarihi i zapisi u trijemu Sinanove tekije, ili velike levhe Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Ešref-ef. Kovačevića itd. Nišani, nadgrobna obilježja sa svojim epigrafskim sadržajima širom osmanskodobne Bosne, sa otvorenim turbetima su prave bašče skulptura i apstraktne umjetnosti i svojevrsne hronike mjesta i gradova. Apstraktno-skulpturalni karakter predstavljaju i geometrijski oblici mukarnasa - stalaktiti na kapitelima stupova, u trompama i pandantifima monumentalnih gradnji - navodi prof. dr. Ibrahim Krzović, prof. emeritus, u tekstu "Allah je lijep i voli lijepo".
Između ostalog, dodaje kako bosanska kuća predstavlja poseban značaj za islamsku kulturu i umjetnost, pri čemu se lijepo u bosanske kuće vidi u njenoj čistoj geometrijskoj formi, razvijenim otvorenim i zatvorenim oblicima.
- Proizvodnji tkanina u islamskom svijetu posvećivala se velika pažnja i one pokazuju smisao za lijepo i ukrašavanje. Lijepo u islamskoj umjetnosti široko je prisutno i na predmetima svakodnevne ili posebne upotrebe: tepsije, sahani, ibrici, svjetiljke, mahrame, jemenije, nakit gdje su u oblikovanju i izražavanju lijepog radile zanatlije, dajući svojim proizvodima prepoznatljivo obilježje islamske estetike - napisao je dr. Krzović.
Izložba "Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne" premijerno je predstavljena prošle godine u Sarajevu, a početkom ovog mjeseca i u Zagrebu.
U najvećem dijelu svoga sadržaja i fundusa predstavljat će značajan doprinos osnivanju i koncipiranju muzejske zbirke Islamske zajednice, odnosno Muzeja islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
(Preporod.info)
