Monografija o Ali-paši Rizvanbegoviću mr. Zaijima Kruške promovirana u Mostaru
U povodu obilježavanja 31. godišnjice rušenja Starog mosta, u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) podružnice Mostar, Centra za istraživanje i unapređenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini (CID BiH) i Centra za kulturu, sinoć je Mostaru održana promocija knjige "Hercegovački vezir, Ali-paša Rizvanbegović", autora mr. Zajima Kruške.
O knjizi su govorili mr. Suad Mujakić, hafiz dr. Elvir Duranović i dr. Ferid-ef. Dautović.
Prema ocjeni mr. Mujakića, knjiga historijski i argumentirano donosi najznačajnije podatke o porodici Rizvanbegović čiji je pročelnik bio znameniti Ali-paša.
- On je pametnim, promišljenim, odmjerenim političkim potezima, ravnotežom između duhovnog i materijalnog, učinio da Hercegovina postane posebna administrativna jedinica u okviru osmanske države - naglasio je Mujakić.
On je u knjizi iščitao brojne podatke o životu i djelu Ali paše Rivanbegovića, kao što su politička misao, ekonomske prilike, genealogija porodice, doprinos u razvoju BiH i širih prostora.
Kao posebnu temu izdvojio je stav Ali-paše prema autonomiji BiH i Husein kapetana Gradaščeviću.
- Autor u knjizi odgovara na to pitanje tako što je istako njegovu mudrost u upravljanju Hercegovine u sprovođenju ideja pokreta za autonomiju tokom cijelog perioda vladavine. Između ostalog, provođenje tih ideja, ideja pokreta za autonomiju BiH bili su razlog njegovog ubistva 1852. godine - istakao je Mujakić.
Monografiju Ali-paši Rizvanbegoviću dr. Dautović je ocijenio kao veliki doprinos bosanskohercegovačkoj historiografiji, jer sadrži mnoštvo obrađenih podataka i sadržaja. U poglavljima knjige koja prate život Ali-paše Rizvanbegovića Dautović izdvojio je podatke o Ali-pašinim vakufima.
- U knjizi je navedeno osam Ali-pašinih vakufnama. U knjizi je naglašen i Ali-pašin odnos prema sufizmu, njegovoj vezi sa tekijom na Oglavku i Živčićima kao i njegov odnos prema sufijskim šejhovima. Njegova pripadnost tarikatu rezultirala je podizanjem nakšibendijske tekije 1847. godine u Mostaru, biblioteke i mesdžida - pored ostalog, kazao je Dautović.
U tematskom prikazu sadržaje knjige dr. Duranović je naglasio da su akteri društvenih zbivanja iz Ali-pašinog dobra odredili tok historije do današnjih dana, od kojih je izdvojio ličnosti kao što su bile Husein-kapetan Gradaščević, Abdurahman Ilhamija Žepčak, Smail-aga Čengić i Abdurahman Sirri-baba.
- Da je to vrijeme izuzetno bremenito svjedoči činjenica da je od spomenutih ličnosti samo Sirri baba umro prirodnom smrći, dok su ostali pobijeni. Knjiga je značajna i zbog toga što iz perspektive Ali-paše promatra pokret za autonomiju BiH, za razliku od drugih autora koji su sebi dozvolili da u te prikaze unesu emociju Kruško pušta druge da govore, čuvajući na taj način naučnu objektivnost - rekao je Duranović.
Promatrajući ulogu i značaj Ali-paše Rizvanbegovića na širem geostrateškom planu Duranović je akcentirao činjenicu da je svojim djelovanjem uspio izdići Hercegovinu na nivo sandžaka, uspoređujući ga sa srednjovjekovnim vladarom Stjepanom Vukčićem Kosačom.
- Kosača je dao ime Hercegovini, a Ali-paša je zapečatio ime Hercegovini time što današnja država nosi ime baš po Ali paši, jer kada je Austro-Ugarska došla na ove prostore zatekli su jaku autonomiju u Hercegovini i tako su priznali državu pod imenom Bosna i Hercegovina - rekao je Duranović.
Ubistvo Ali-paše Rizvanbegovića Duranović je promatrao kroz procese ciljanog atakovanja na bosansko plemstvo, jer su prije njega dokrajčene brojne ugledne porodice i znameniti nosioci društveno-civilizacijskih tokova na prostoru naše zemlje.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
