U Sarajevu predstavljena studija o mladima: Rast nepovjerenja u demokratiju, aktivizam na društvenim mrežama (VIDEO)

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu danas su predstasvljeni regionalni izvještaj Studija o mladima 2024 za Jugoistočnu Evropu i izvještaj za Bosnu i Hercegovinu.

Istraživanje je jedan vid saradnje Fakulteta sa Kancelarijom Friedrich Ebert Stiftung za Bosnu i Hercegovinu i Dijalogom Jugoistočna Evropa.

Izvještaji su zasnovani na podacima iz 12 zemalja regiona, pružajući sveobuhvatan pregled perspektiva mladih u jugoistočnoj Evropi.

- Smatramo da su mladi zastupljeni kao tema, ali ih ne uključujemo dovoljno u donošenju odluka.

Ovim želimo dati novu dimenziju o potrebama i mišljenjima mladih - rekla je ovom prilikom Ema Džejna Smolo-Zukan.

Pojasnila je da je istraživanje obuhvatilo uzorak od skoro 9.000 mladih ljudi.

Izvještaji istražuju stavove, mišljenja i pozicije mladih ljudi u Jugoistočnoj Evropi i Bosni i Hercegovini, a usmjeren je ka politici, migracijama, budućnosti njihovih zemalja, kao i njihovim vjerovanjima i vrijednostima.

- Studija pokazuje da mladi mnogo vremena provode koristeći dominantno društvene mreže i na taj način se informiraju. Mlade jako malo zanima politika, jer je percipiraju vrlo negativno, kao negativan aspekt koji je prekriven korupcijom, i žele biti što dalje od takve vrste procesa - rekao je prilikom predstavljanja Izvještaja glavni autor Studije o mladima Bosne i Hercegovine, prof. dr. Amer Osmić.

Uključivanje mladih u politiku i političke procese, akcentira Osmić, je najčešće motiviran nastojanjem da se riješili lični problem, kao što je zaposlenje.

- Mladi misle da je bitnije imati neku vezu sa nekim ko je u politici, nego posjedovati kompetencije, vještine i znanja. Ne percipiraju obrazovanje kao jedan od najznačajnijih segmenata, ali isto tako žele da imaju adekvatno obrazovanje - istakao je Osmić. 

Glavni autor Studije o mladima jugoistočne Evrope, profesor Jasmin Hasanović je istakao da je teško naći zajednički imenitelj prilikom govora o mladima, s obzirom na to da dolaze iz različitih političkih, socijalnih, kulturoloških i religijskih pozadina.

- Ako bismo mogli pronaći jedan parametar koji je zajednički za sve te mlade, čak i za one koji su u EU i mladi koji su izvan EU, to je zapravo pitanja egzistencijalne prirode, odnosno socioekonomska pitanja i to je zapravo taj aspekt koji te mlade ljude ove regije najviše zabrinjava – istakao je.

Hasanović je upozorio i na tendenciju priličnog nepovjerenja u demokartiju, za razliku od prošle studije koja je provedena 2018. godine.

- To podrazumijeva značajnu sklonost ka autoritarnim praksama. To može predstavljati korektiv postojeće demokratije, ako znamo iskoristiti taj potencijal i ako ga ne prepustimo desničarima - rekao je Hasanović.

Osvrnuo se i na online aktivizam mladih, koji se u jednom dijelu može razumijevati kao kontrapunkt političkog djelovanja. 

- To je čak i problematično, jer online aktivizam ne rješava ništa. Tek stvara iluziju prostora u kojem smo slobodni, a gdje ipak postoji cenzura, što vidimo ukoliko se osvrnemo na propalestinski sadržaj i onim što biva s njim na društvenim mrežama - zaključio je Hasanović.

Izvještaji su dostupni u digitalnoj formi na zvaničnoj stranici Kancelarije Friedrich Ebert Stiftung.

(Preporod.info)