Implementacija Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u entitetu FBiH: Mali broj prijavljenih slučajeva ratnog silovanja

Implementacija Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u entitetu FBiH: Mali broj prijavljenih slučajeva ratnog silovanja

U Sarajevu je u ponedjeljak održan okrugli stol "Presjek dosadašnjeg procesa implementacije Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u entitetu Federaciji BiH" s ciljem analiziranja dosadašnjih procesa po pitanju implementiranja zakona, te njegovog daljeg korištenja u praksi.

Usvojeni Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, počeo je sa primjenom 1. januara 2024. godine, a između ostalog omogućava ostvarivanje prava na banjsku rehabilitaciju i socijalne mjere za civilne žrtve rata.

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike entiteta Federacije BiH, kazao je da u BiH vrlo često komplikacije nastaju zbog administrativnih barijera, odnosno u kontekstu različnih nivoa vlasti koji imaju obavezu da primijene određene zakone.

- Znamo da su kantonalna ministarstva prilagodila svoje zakone shodno donesenom federalnom propisu. Sada bi centri za socijalni rad i ostali uključeni u ovaj proces trebali da daju svoj doprinos u implementaciji zakona - kazao je Delić.

Podsjetio je da je FBiH prva u svijetu donijela zakon koji je prepoznao djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja.

- Međutim, zabrinjava nas veoma mali broj prijavljene djece, ali i žena koje su silovane u ratu i ja se nadam da ćemo kao što smo i ovaj zakon donijeli u saradnji sa nevladnim sektorom i svim zainteresovanim stranama, eventualno otkloniti sve nedostatke koje imamo u samoj implementaciji ovog zakona - dodao je Delić.

Smatra da je stigma jedan od uzroka takvog stanja te da je izuzetno važno da sve žrtve ispričaju svoju priču radi očuvanja istine i nacionalne svijesti o onome šta se tokom agresije na BiH događalo.

- Druga stvar je neinformisanost. Činjenca je da se o ovim temama malo ili nimalo govori u medijima. Uvijek su važnije druge teme koje apsolutno nemaju nikakvog, posebno nacionalnog značaja kakva je ova tema i ja se nadam da ćemo u narednom periodu popraviti to - kazao je Delić.

Ajna Mahmić, pravna koordinatorica TRIAL Internationala, kazala je da je Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u entitetu Federaciji BiH kvalitetniji nego prethodno primjenjivi zakonski okvir, ali da je sada najvažniji korak proces implementacije.

- Upravo je to tema današnjeg okruglog stola i pokušali smo da okupimo što veći broj predstavnika institucija koje rade na implementaciji i koriste ovaj zakon na svim nivoima, s obzirom na vrlo kompleksnu prirodu složenog ustrojstva države BiH, pa i samog zakona koji se dijeli u svojoj nadležnosti na više nivoa - kazala je Mahmić.

Dodala je da im je cilj identifikovati probleme i napraviti presjek onoga što je urađeno od januara ove godine, početka implementacije zakona te da pronađu zajednička rješenja.

- Brojne su sfere u kojima možemo to uraditi, kako u smislu same implementacije prava, poput onog na banjsku rehabilitaciju, koje je prepoznato kao jako značajno, a do sada još uvijek nije ostvareno, niti omogućeno. Razgovaraćemo i o ostvarivanju statusa civilne žrtve rata u entitetu Federaciji BiH, ponajviše zbog novouvedene kategorije - historijskog napretka - a to je prepoznavanje djece rođene zbog čina ratnog silovanja - kazala je Mahmić.

Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, kazala je da su uočeni mnogi problemi u vezi implementacije zakona i da je cilj pronaći model kako te probleme prevazići.

- Kada smo radili na donošenju zakona, većina nas je bila uključena u izradi nacrta. Nismo tražili ispunjenje muzičkih želja. Svako je pravo jako bitno, ali ono što je prioritet jeste usaglašavanje novčane pomoći, mjesečne nadoknade, banjsko liječenje je zaista prioritetno, stambeno zbrinjavanje - kazala je Kaloper i dodala da je neophodno ubrzati implementaciju zakona na koji su žrtve čekale 30 godina.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti