Sjećanjem na Ćamil ef. Avdića na okruglom stolu oživljena sjećanja na brojene raseljene Bošnjake Bileće

U povodu 110. godišnjice rođenja i 45 godišnjice smrti rahmetli Ćamila-ef. Avdića danas je u Gacku održan okrugli sto na kojem su o njegovom životu i radu kao i njegovom doprinosu u razvoju Islamske zajednice Bošnjaka u Čikagu govorili dr. Mustafa-ef. Cerić, prethodni reisul-ulema, hafiz dr. Elvir Duranović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i dr. Mustafa-ef. Gobeljić, glavni imam Medžlisa Brčko.

U uvodnim napomenama na okruglom stolu glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko i Bileća Sadet-ef. Bilalić i muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović akcentirali su važnost institucionalnog sjećanja na Ćamil-ef. Avdića, kao i na još nekolicinu istaknutih autoriteta koji su se zalagali za očuvanje vjerskih i nacionalnih vrijednosti, posebno naglašavajući njihove zavičajne korijene.

- Ovdje na prostoru Istočne Hercegovine egzistira mala, autohtona bošnjačka zajednica koje ima više na različitim meridijanima svijeta nego što ih ima u matici domovini i čini mi se da je sudbina briljantnog uma, našeg imama Avdića, pregaoca za islam, muslimane, za BiH, za bošnjaštvo i ste strane inspirativna priča. Ona govori o iseljavanju, teškoj sudbini ljudi koji nisu mogli biti na usluzi u domovini. Sudbina, Božiji kader su ih predodredili da služe u dalekoj Americi, u novom svijetu, trajnim vječnim idealima islama - primijetio je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Avdićevo djelo, dodao je muftija, govori mnogo o tome na koji način se razvijala politička svijet našeg naroda i identitet u dalekom svijetu.

- Ohrabruje činjenica da smo imali takve velikane, umove i pregaoce koji nisu žalili nikakva truda da budu na pravom putu. Bili su prave žrtve za ideju koju su zaimali od svog ranog djetinjstva. Važno je da smo današnjim skupom na ovom prostoru istočne Hercegovine ponovo lijepim dragocjenim događajem skrenuli pažnju na ovaj prostor, da on nije i ne smije biti otpisan, da se prema ovom prostoru ne smije odnositi nemarno. Islamska zajednica na ovaj način pokušava drugim institucijama, drugim nosiocima društvene odgovornosti, skrenuti pažnju da ovom prostoru pristupaju mnogo odgovornije i ozbiljnije, jer inspirativno je čuti da su danas ljudi ovdje došli mahsuz iz dalekog svijeta kako bi prisustvovali ovom događaju. To šalje jasnu poruku da sve ovo ima smisla što se radi i poduzima - poručio je muftija.

Okrugli sto je i jedan od programskih sadržaja Islamske zajednice u BiH, pod imeniteljem Tezkiretnama kroz koji se Bošnjaci iznova upoznaju sami sa sobom i sa svojim etničkim specifičnostima. Okruglim stolom Islamska zajednica nastoji skrenuti pažnju mlađim generacijama na činjenicu ko su istinske vertikale duha i stoga zavrjeđuju da budu proučavani kroz obrazovne i kulturne ustanove.

Prema navodima hafiz dr. Elvira Duranovića, direktora Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, Ćamil-ef. Avdić je pripadao modernističkoj islamskoj školi sa jasnim otklonima od klasične tradicionalističke škole koju je između dva svjetska rata u javnosti predstavljao krug okupljen oko tuzlanskog Hikmeta, kao i od sekularne škole koja je negirala značaj i važnost vjere.

- Ako pogledamo njegove radove, primjetit ćemo da Ćamil-ef. Avdić raspravlja sa ljudima koji zastupaju nove ideje, socijalizma i materijalizma. U to vrijeme snažno se razvija Komunistička partija u Jugoslaviji. On je upoznat s tim idejama i on o njima govori, s njima raspravlja. Govori da islam ne treba da bježi od nauke, od progresa, ali što se tiče morala, izgrađivanja ličnosti, uređenja bračnog života i socijalnog života u društvu tu je islam dao odgovore koje treba slijediti. Ja bih Ćamil ef. ocijenio kao umjerenog modernistu koji je djelovao između dva svjetska rata - kazao je dr. Duranović.

Migracijska kretanja uvjetovana različitim historijskim usudima u novije bosanskohercegovačke historiografske prikaze učitala su činjenice da su se ljudi rođeni u Planoj kod Bileće, poput Ćamil-ef. Avdića, mnogo više i dalekosežnije realizirali u drugim sredinama već u rodnom zavičaju.

O jednoj grani porodice Avdić koja se početkom XIX stoljeća naselila u brčansko naselje Šatorovići govorio je Dr. Mustafa-ef. Gobeljić, glavni imam Medžlisa Brčko.

Prema njemu dostupnim podacima, Popisu stanovništva iz 1851. godine i porodičnog stabla Avdića, prvi Avdić iz Planu se u Brčko doselio 1810. godine kao osmanski vojnik u vrijeme Prvog srpskog ustanka, koji je trajao od 1804. do 1913. godine.

- Samo u naselju Šatorovići bi trebalo da bude 300- 350 osoba. Oni su se i iz tog naselja već disperzirani i njihov broj je mnogo veći. Njih ima i u drugim dijelovima BiH koji su se iselili iz Šatorovića, njihovog matičnog naselja koja u daljoj historiji potiče iz Plane - podsjetio je efendija Gobeljić.

Osim porodice Avdić u Brčko su odselile na desetine porodica iz Plane kao što su porodice Đapa, Kusturica, Ćatovića, dok su njihove komšije bošnjačke nacionalnosti naselile se u okolinu Bijeljine, Tuzle, Zenice, Sarajeva i Mostara.

U sjećanju na imama Ćamil-ef.Avdića, organizacijom okruglog stola, oživljena su sjećanja i na brojne druge pojedince raseljene s ovog područja Bosne i Hercegovine.  

(Hasan Eminović/Preporod.info)