Promocija knjiga Hamze Ridžala u Mostar vratila potomke davno raseljenih Bošnjaka

Putopisna knjiga "Tragom bosanskih priča" Hamze Ridžala objavljena u izdanju Dobre knjige, u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar i Ministarstva obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo,  promovirana je sinoć u prepunoj sali Centra za kulturu Grada Mostara.

U bogato opremljenom izdanju sadržaj knjige, uz prigodne fotografije, donosi zanimljive historijske podatke o doprinosu Bošnjaka urbanom razvoju gradova na prostorima Anadolije, Srednjeg istoka, posebno na prostorima današnje Palestine, Jordana i Egipta.

Ilustrativno prati i sudbine potomaka Bošnjaka koji su u nekom od muhadžirskih kretanja prije 150 godina napustili Bosnu i Hercegovinu.

Knjiga "Tragom bosanskih priča" jedna je u nizu knjiga edicije "Putevima svile" kroz koju je autor proteklih godina intenzivno traga za vezama bosanskog prostora sa velikim svjetskim centrima.

- I zbog toga je, odmah poslije sarajevske, organizirana i promocija u Mostaru, jer ona priča o potomcima hercegovačkih Bošnjaka koji su prije 150 godina napustili Mostar, Stolac, Čapljinu, Trebinje i zaputili se prema istoku, u okviru jedne od većih kolektivnih seoba. Tada su brojne hercegovačke porodice krenule put Svete zemlje. Došli su do Palestine i nastanili se u drevnom rimskom naselju, Cezareji, gdje su živjeli potpuno izolirano od Arapa, ljubomorno čuvajući jezik, običaje, kulturu, način ishrane.  Zajedno sa drugim Palestincima 1948. codine prognani su. Cezareja je danas dio teritorije države Izrael. Oni koji do tada nisu to bili učinili 1948. godine svoja autohtona prezimena zamijenili su prezimenom Bošnjak, što je za mene posebno dragocjeno, jer se radi o vremenu kad mi u Bosni zaboravljamo to ime - pojašnjava autor knjige Hamza Ridžal.

Tokom ciljanih putopisnog istraživačkih pohoda Ridžal podsjeća da su nerijetko domoljubne patriotske emocije nenadano uvjetovale fokus njihove pažnje i oblikovanja sadržaja knjige.

- Hodali smo od restorana do restorana, amanskom tržnicom, pitali prolaznike znaju li ikoga ko se preziva Bošnjak. Tako smo ih pronalazili. Oni se danas svi prezivaju Bošnjak, ali pamte svoja hercegovačka prezimena. Sretali smo Rizvanbegoviće, Rizvanoviće, Lakišiće, Ćehajiće, Muftiće, Muratoviće i čuvaju porodične uspomene o Bosni - prisjeća se Ridžal.

Primijetio je da u njihovim sjećanjima Hercegovina, a posebno Mostar su neka vrsta slike izgubljene domovine, slike, koja se u nekim motivima može porediti sa nekom vrstom slike dženeta koju oni pronalaze u kur'anskom tekstu kao vjernici.

- To je ona slika koju su njima njihovi preci prenijeli i slika za kojom oni, ustvari čeznu. Zanimljivo je dasvi, doslovno svi, u svojim kućama čuvaju slike Staroga mosta - naglasio je Ridžal.

Mostarskoj promociji prisustvovala je nekolicina potomaka dano raseljenih Bošnjaka koji  su se po prvi put susreli sa gradom svojih predaka.

Dr. Velid Muratović, čiji su preci ranije živili u Palestini, a potom u Jordanu, svoje osjećanje nostalgije je opisao riječju bosnalgija, jer  prema Bosni duži period osjeća čežnju.

- Nevjerovatno je ovo osjećanje koje ja trenutno imam. Za mene je ovo skoro jedno duhovno iskustvo, jer ovdje nikad ranije fizički nisam bio i osjećam se ponosno što sam došao nazad. Sretan sam jer dišem bosanski zrak i hodam po bosanskoj zemlji i susrećem bosanke ljude - ovim riječima susret sa Mostarom opisao je dr. Velid.  

Dr. Velid dolazak u Mostar i u Bosnu i Hercegovinu smatra ispunjenjem sna koji je sobom nosio cijeli život i prvim pravim povratkom njega i njegove porodice svojoj domovini.

On  je neka os svojih osjećanja podijelio i sa prisutnom publikom na samoj promociji, kao i Šadi Muftić čije porijeklo je u uskoj genealoškoj vezi sa mostarskom porodicom Lakišić.

Sadržaj knjige i njen značaj na mostarskoj promociji predstavili su Izedin Šikalo i Ahmed Šarić.

(Hasan Eminović/Preporod.info)