Knjiga “Zekkum i nesanica”: Savladavanje ljudske zloćudnosti
Ratnu zbilju, agresiju na Bosnu i Hercegovinu i ubijanje Sarajeva - grada koji je granatiranjem i paljenjem njegove riznice znanja - Biblioteke “zaklan pored grla, presječen na jutarnjem iskoračaju, pogođen pravo u srce” književnik Murat Baltić pretočio je u svoje umjetničko viđenje pridajući tim stvarnim događajima poseban magijsko-simboličan smisao riječi.
Otuda, njegov roman “Zekkun i nesanica” ne svjedoči i ne slijedi tek dokumentarističku građu nego, nadasve, u svom pristupu pušta priči da ide svojim prirodnim tokom, baš onako kako pisac vidi čovjeka u njegovim iskušenjima i stradanjima. Naime, čovjek je na ovome svijetu opterećen stalnim prijetnjama koje ratne strahote još više ogoljavaju proizvodeći mnoge okrutnosti, beznađe i patnje.
Primjećuje: „Ne znam šta se brže mijenjalo, spoljni događaji ili ljudi iznutra. Njihovi pogledi su postali skroz drugačiji, meni se učinilo da je svako iskolačio svoje oči od neke gladi i žeđi za nekim osvetama i razračunima...“Sučeljavajući ljudske sudbine svojih likova u romanu Baltić uvodi teme ljudske dobrote i moralnog izbora pitajući se kako je moguće čistotom vjere i dobrom namjerom savladati mržnju i zlo u čovjeku. Susrevši se i čuvši priču arhitekte iz Foče koji je odrastao s muslimanskom djecom u haremu Aladža džamije da bi je potom po komandi pretpostavljenih srušio postavljanjem dinamita, glavni lik Sail koji saslušavši njegovu priču, zapravo kajanje, na što ga stalno podsjeća i proganja ezan s munare, odgovara mu: „Hoćeš da spasiš sebe. Bog te je kaznio zbog rušenja Njegove kuće. Jer, bogomolje su Njegove kuće. I tvoji sugrađani u Foči pate. I treba da pate”, te osuđuje: “Rušitelji nemaju pravo da obnavljaju svijet.”
Obrazlažući takav stav i donoseći univerzalno viđenje o potrebi povratka normalnom životu, on će se prisjetiti i poručiti: “Ako poruše Pariz, ostat će Balzakove knjige.” Na osnovu toga i Sarajevo će se tako moći obnoviti, naslućuje on više nego što to osjeća.
Preko glavnog lik Saila kao svojevrsnog demijurga, Baltić majstorski kreira priče osvjetljavajući nam u ratnom haosu opkoljenog Sarajeva svijet zloćudnosti i nerazumijevanja, izgubljenosti u moralnim traumama. Mistični Sail, u romanu putuje kroz vrijeme iz Jerusalema 1806. g. da bi iz rodne Sjenice potražio lijeka svojoj boli u Sarajevu pronalazeći ga u zajedničkim vrijednostima triju religija (islamskoj, hrišćanskoj i jevrejskoj).
Bolest je mržnja koja se stavlja iznad svega, a čovjek je podređen tražiti “ilača svom bolu.” No, sve religije su složne u tome da liječenje, odnosno ishodište treba potražiti u čistoti vjere i činjenju dobrih djela.
Na tragu iskustva agresije nad Sarajevom, Murat Baltić u svom umjetničkom oblikovanju romana “Zekkum i nesanica” realnost uvezuje u emocije pune čuđenja i fantazmagoričnosti, pune tragičnosti historijske zbilje ovih prostora.
Oblikujući time realne slike prožete i nadopunjene metafizičkim događajima, pisac ponire ispod pojavnog i čovjeka tj. čitaoce same postavlja u fokus njihovih promišljanja o smislu i prolaznosti života ali i o budućnosti svijeta. Misli oličene u riječima ovdje se transponiraju kroz istočnu mudrost i svete knjige i njih ne mogu nikakve tamne sile slomiti. Život se time nastavlja.
(Selman Selhanović/IIN Preporod)