Muftiji Grabusu uručeno glavno priznanje povodom godišnjice Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji

Muftiji sarajevskom prof. dr. Nedžadu Grabusu danas je, u okviru svečanosti povodom 30. godišnjice Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, uručeno priznanje za nemjerljiv doprinos i aktivno presjedovanje Mešihatu Islamske zajednice u Republici Sloveniji, njegovom jačanju i etabliranju u slovenskom društvu  kao i međunarodnoj prepoznatljivosti.

Obraćanje muftije Grabusa prenosimo u cijelosti: 

"Poštovani reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazoviću, poštovana predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, poštovani gradonačelniče Ljubljane, dragi prijatelju Zorane Jankoviću, cijenjeni predsjedniče Sabora IZ u BiH Edheme Bičakčiću, kolege muftije, imami, predstavnici džemata IZ u Sloveniji, dame i gospodo, braćo i sestre, es-selamu alejkum i dobro večer.

Moje misli i dove su u ovom trenutku sa svim našim prijateljima - džematlijama i džematlijkama koji su neumorno ulagali trud u razvoj i djelovanje Islamske zajednice u Sloveniji. Mrtvima neka Svemogući Bog podari milost i oprost, živima zdravlje i dug život, a nama svima puno blagoslova. Naše dove su i sa svim potlačenim i nevinim u ratnim sukobima, molimo Boga da svima koji imaju trunku odgovornosti podari snage i mudrosti da budu glasnici mira i uspostavljaju mir na Zemlji, da se zaustave nered, zločini i ubijanje nevinih u Svetoj Zemlji, na Bliskom istoku, Ukrajini i drugim dijelovima svijeta.

Zahvaljujem se muftiji Nevzet-ef. Poriću na priznanju. Ovo priznanje su zaslužili i posvećujem ga aktivistima, volonterima, članovima IZ, znanim i neznanim za nesebičnu pomoć i podršku u mom radu.

Povod našeg okupljanja u ovoj sali hotela Grand Union podsjeća nas na protekli period u radu IZ i na važne odluke koje su donosili umni ljudi i rukovodstvo IZ u BiH za djelovanje naše administracije u Sloveniji. Mi smo 2017. godine organizirali znanstveni simpozij i štampali, na slovenskom jeziku, zbornik radova u povodu obilježavanja stote godišnjice izgradnje džamije u Logu pod Mangartom. Institucije su uvijek starije od samih objekata.

Zajedno imamo stoljeća snažnih povezanosti i susreta preko bosanskih kraljeva i celjskih grofova, Gazi Husrev-bega koji se u Sarajevu susreo s delegacijom kralja Ferdinanda koja je na put u Carigrad, na susret sa sultanom Sulejmanom Kanunijem, krenula iz Ljubljane 1530. godine. Trubar je imao kontakte na Starom Gradu u Ljubljani sa osmanskim vojnicima muslimanima iz BiH. Prešern u pjesmi "Turjaška Rozamunda" pjeva o lijepoj bosanki Lejli, slovenski mladići vojnici su u BiH 1878. godine, Kofranekov spomenik u Logu pod Mangartom koji simbolizira slovensko-bosansko prijateljstvo, partizani, socijalistička Jugoslavija, četrdesestogodišnja borba za izgradnju džamije, Jure Franko i olimpijska medalja u Sarajevu, itd.

U našoj višestoljetnoj povezanosti, posljednjih trideset godina simbolizira "živo" pamćenje ove generacije. Osobno sam bio zakoniti zastupnik IZ od 1.6.2006. do 30.06.2021. - petnaest godina i jedan mjesec. Uvijek su podsjećanja na taj period dvojaka, bude snažne emocije i ponos na ono što smo uradili, ali i podsjećaju na teške kušnje kroz koje smo prolazili i terete koje smo nosili. Razlog mog imenovanja za muftiju bio je odgovor reisul-uleme dr. Mustafe-ef. Cerića na tešku situaciju sa kojom se suočila administracija IZ u Sloveniji. Kada sam preuzeo rukovodstvo IZ u Sloveniji, 2006. godine naslijedio sam šest hiljada eura operativnih sredstava. Tržišna vrijednost objekata u vlasništvu IZ 2006. godine nije prelazila 1,5 miliona eura. Ne mogu iz poslovnih razloga govoriti koliko smo sredstava imali 2021. godine ali mogu reći da je tržišna vrijednost objekata u vlasništvu IZ bila blizu 50 miliona eura. Da, sagradili smo značajan broj objekata, ali to nije najvažnije. Mislim da je važno slijedeće što želim sa vama podijeliti. IZ je u jednom periodu svoga djelovanja bila administrativni bolesnik na aparatima, poljuljanog ugleda i kredibiliteta, na margini slovenskog društva.

Smatram da je naš najveći uspjeh u promjeni paradigme i uspostavljanju kredibilne institucije kojoj vjeruju njeni članovi, džematlije, organi vlasti, predstavnici crkava i vjerskih zajednica, akademska javnost, diplomatski predstavnici i šira slovenska društvena zajednica. Ako me pitate šta je bilo teže, izgraditi džamiju u Ljubljani ili promijeniti tada postojeći narativ o Islamskoj zajednici, rekao bih da je teže bilo ovo drugo. Ali oboje je bilo moguće zato što su naši slovenski i drugi prijatelji, otvoreni i dobri ljudi, prepoznali u nama kredibilne partnere. Prijatelji su nam pomogli da izgradimo sve to. Kredibilitet i dignitet institucije je važniji od svih objekata. To će biti teže čuvati nego li održavati džamiju ili bilo koji drugi objekat u vlasništvu IZ, jer se dostojanstvo, povjerenje i kredibilitet ne mogu kupiti novcima. To se mora tvrdo graditi i stalno obnavljati.

Neka nam u našem radu u Sloveniji budu inspiracija ljudi koji su ostavili značajan trag u slovenskom društvu: Mersad Berber, Mirsad Begić, Sani Bečirović, Samir Handanović, Senko Pličanić, Fajko Bajrović, Mejra Festić, Zlatko Čordić i mnogi drugi.

Na temelju našeg iskustva, IZ u Sloveniji može biti vitalna ako ostane posvećena temeljnim vrijednostima na kojima je uspostavljena naša IZ u Sarajevu - na čelu s reisul-ulemom dr. Husein-ef. Kavazovićem - našoj kulturnoj integriranosti u evropski prostor i duhovno-vjerskim vrijednostima koje su bitna odlika našeg svjedočenja i življenja islama. Na ovome ćemo razvijati viziju djelovanja i u budućnosti, ako Bog da."

Prof. dr. Nedžad Grabus rođen je 6. juna 1968. godine u Krpeljićima kod Travnika. Nakon osnovne škole upisao je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je kasnije magistrirao i doktorirao. Trenutno obnaša funkciju sarajevskog muftije. 

Prvi put se susreo s muslimanima u Sloveniji kao student, kada je 1989. godine dolazio u Ljubljanu da obavlja imamsku dužnost. Kao imam je dvije godine proveo u džematu Jesenice. Na mjesto ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata imenovan je 2006. godine, gdje je ostao do ljeta 2021. godine. Njegovih petnaest godina u Sloveniji obilježeno je velikim uspjesima na mnogim poljima. 

- Muftija Nedžad Grabus uspio je konsolidirati Zajednicu i pokrenuti mnoga ključna pitanja za njen rad i djelovanje. U ime Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji potpisao je sporazum s Vladom Republike Slovenije o pravnom položaju Islamske zajednice. Njegova misija u Sloveniji bila je jasna i odlučna: graditi mostove među ljudima i osigurati muslimanima njihovo zasluženo mjesto u društvu. Svojim radom uspio je muslimane i Islamsku zajednicu izvesti iz anonimnosti na svjetlo i izboriti se za njihov položaj. Uvijek je bio glas tolerancije, tiho i uspješno pozivajući na miran suživot - navodi se u obrazloženju za dodjelu priznanja.

Ističe se da je Grabus velike napore ulagao u razvoj infrastrukture Islamske zajednice, čime je jačao njenu poziciju.

- Modernija i veća infrastruktura omogućavala je bolje programe i uvjete djelovanja u većini džemata širom Slovenije. Posebno je radio na administrativnom unapređenju Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, uspostavljajući izvrsne odnose s državom i lokalnim zajednicama - navodi se u obrazloženju.

Dodaje se da je svojim radom uspješno razvijao i jačao međuvjerski i međukulturni dijalog u Sloveniji i Evropi, sudjelujući u različitim organizacijama, poput Evropskog vijeća vjerskih lidera i muslimansko-židovskog vijeća. 

- Njegov međunarodni angažman, kako na Zapadu tako i na Istoku, učinio je Mešihat prepoznatljivim, a Islamska zajednica u Republici Sloveniji postala je poznata daleko izvan njenih granica. Vrhunac njegovog rada u Sloveniji predstavlja izgradnja Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana. Ovo je bilo ostvarenje dugogodišnjeg sna muslimana u Sloveniji. Muftija Nedžad Grabus suočio se s problemom koji je decenijama tištio muslimane u Sloveniji. Na pedesetu godišnjicu od prvog zahtjeva za izgradnju džamije u Ljubljani, objelodanio je da je Muslimanski kulturni centar Ljubljana izgrađen i da su sve financijske obveze vezane za projekt podmirene. Ljubljanska džamija nije samo obogatila izgled glavnog grada, već je Ljubljanu učinila ljepšom i otvorenijom. Ovaj arhitektonski biser je Islamsku zajednicu čvrsto postavio na vjersku mapu slovenskog društvenog prostora. Danas mostovi prijateljstva koje ona predstavlja ponosno svjedoče o radu i postignućima muftije Grabusa, te stoga zaslužuje posebno priznanje povodom ove važne godišnjice djelovanja - zaključeno je u obrazloženju.

(Preporod.info)