Reaktiviranje časopisa starog 95 godina: Hikmet ponovo među nama

Muftijstvo tuzlansko krenulo je u novi projekat, reaktiviranje časopisa Hikmet. Prvi broj Hikjmeta objavljen je 7. aprila 1929. godine. U narednih sedam godina objavljena su 72 broja, a vlasnik i urednik časopisa bio je Ibrahim Hakki Čokić.

List je izlazio sve do 14. novembra 1936. godine kada je obustavljeno njegovo izdavanje.

U decembru 1993. godine, govori za Preporod.info dr. Sead Seljubac, glavni urednik Hikmeta, obnavlja se i ponovo pokreće Hikmet, a njegov izdavač je Muftijstvo tuzlansko. U ovom periodu urednici su bili prvo prof. dr. Adnan Jahić, a kasnije dr. Osman-ef. Kozlić. U aprilu 2001. godine objavljen je dvobroj (148-149) nakon čega je Hikmet ponovo prestao izlaziti.

- Do kraja ove godine, inšallah, očekujemo da izađe prvi broj obnovljenog Hikmeta. Zadržan je nepromijenjeni naziv. Zamišljeno je da to bude časopis za islamske teme i kulturu. Izdavač je ponovo Muftijstvo tuzlansko. Planirano je da časopis izlazi polugodišnje - kaže glavni urednik časopisa Hikmet dr. Seljubac.

Prva je nakana da se ljudima približi vjera, da se ponude odgovori, ističe dr. Seljubac, a to je bio razlog i ranijeg pokretanja Hikmeta.

- Danas je to posebno važno kada živimo u eri globalizacije i prave poplave svakojakih naslova, knjiga i štiva, a posebno u eri interneta i društvenih mreža. Svjesni smo da živimo u zbunjujućem vremenu upravo zbog velikog broja informacija tako da je svaki pokušaj koji će doprinijeti da se izabere ono što je korisno za ljude dobar – naglašava dr. Seljubac.

Dr. Seljubac ističe da je Hikmet časopis koji je, vezujući se za ranije periode svog izlaska, namijenjen širim slojevima bošnjačke populacije. Funkcija mu je primarno odgojna. Cilj mu je afirmacija, ali i zaštita izvornih islamskih vrijednosti, jačanje bošnjačkog identiteta i opći prosperitet šire društvene zajednice.

- U profilu časopisa će dominirati dvije, međusobno komplementarne dimenzije: jedna teorijska, apologetska, druga angažirana, društvena. Prva zasnovana na prosvjeti, obrazovanju, prezentaciji vjerskih istina, druga na polemici, pobijanju krivih predstava o islamu, borbi za islamske vrijednosti na širem društvenom planu. Hikmet će, u pravilu, objavljivati radove koji nisu već objavljivani. Izuzetak su preneseni tekstovi iz ranijih perioda izlaska Hikmeta. Radovi koji budu odabrani za objavljivanje podliježu recenziji. Pri donošenju odluke o objavljivanju tekstova, koju donosi Redakcija, uzimat će se u obzir mišljenja recenzenata – najavljuje dr. Seljubac.

Hikmet će nastojati da zadrži tradicionalni pravac islamskog mišljenja, kaže dr. Seljubac, ali će imati sluha i za potrebu da se sa jedne savremene perspektive iznova promišlja naslijeđe bosanskih muslimana i islamskog svijeta općenito.

- Važno nam je da se vratimo Hikmetu i kao časopisu koji izlazi na ovom području, uzimajući u obzir da su nam kapaciteti znatno veći u odnosu na 1993, te da imamo više potencijalnih autora za pisanje tekstova. Potvrđuje to i konsultativni sastanak održan u Muftijstvu tuzlanskom, na kojem su, u vidu određene vrste javne rasprave, izneseni vrlo korisni prijedlozi o budućoj ulozi Hikmeta. Neke od njih smo iznijeli i u ovom razgovoru. Jasno je potvrđeno da Hikmet treba biti usmjeren prema tradiciji ali i savremenosti, da treba biti interdisciplinaran u oblastima kojima će se baviti kao što su: duhovni horizonti, vjera i život, bosanski jezik i književnost, društeve i humanističke te druge nauke, znamenita ulema, prikazi knjiga. Na stranicama Hikmeta će se naći i sadržaji za mlade. Bit će osvrta na rad meteba i vjeronauke itd. – ističe dr. Seljubac.

Na početku će časopis izlaziti u printanoj formi, a vremenom i u elektronskoj. Težit će ka kasnijem indeksiranju.

Muftija Fazlović je povodom devedeset godina od izlaska prvog broja Hikmeta kazao da je Hikmet dao značajne refleksije u vremenu kada je pokrenut ali i u kasnijim vremenima. Na pitanje da li to Hikmet može biti u današnjem vremenu, dr. Seljubac odgovara da potreba da se obnovi ovaj časopis svjedoči tome.

- Teško je govoriti o očekivanim refleksijama. Treba dozvoliti da se Hikmet ponovo nađe u rukama svojih čitalaca i sačekati da postigne bar neke od zacrtanih ciljeva njegovog obnavljanja. Ostaje da se nadamo, kako je tada naveo muftija Fazlović, da će i u ovom novom periodu svog izlaženja, Hikmet muslimane upoznavati „s ispravnim učenjem o islamskom vjerovanju, sa smislom i značenjem islamskih propisa, te s islamskim pogledima na važna aktuelna pitanja društvenog života“ - navodi dr. Seljubac.

Dr. Seljubac ističe da će Hikmet nastojati biti i naučan i edukativan, i informativan i analitičan, da će se baviti i kulturom i historijom, i ulemom i intelektualcima, ali će pratiti i redovne aktivnosti Islamske zajednice, Muftijstva tuzlanskog priroritetno, kao i društvene događaje koji imaju direktan ili indirektan uticaj na rad Islamske zajednice.

- Nešto između Islamske misli nekada i Preporoda danas. Vjerujemo da on to može postići, jer ima kadrovsku bazu od 600 naših imama i vjeroučitelja, muderrisa i intelektualaca. Bitna je opredijeljenost da pišemo i da postoji jezgra, te da Hikmet bude blizak našim ljudima. Što se bude više pisalo bit će više čitalaca – kaže na kraju razgovora za Preporod.info dr. Seljubac, glavni urednik časopisa Hikmet.

(Alem Dedić/Preporod.info)