CIK: Počela izborna šutnja, danas odluka o održavanju izbora u područjima pogođenim poplavama

Građani i građanke Bosne i Hercegovine s pravom glasa u nedjelju, 6. oktobra, izaći će na lokalne izbore na kojima će birati općinske načelnike i članove općinskih vijeća, te gradonačelnike, a jutros u sedam sati je počela izborna šutnja.

Centralna izborna komisija BiH će tek danas saopštiti konačnu odluku o održavanju izbora usljed velikih poplava koje su nas zadesile, a na jučerašnjoj press konferenciji je predstavio osnovne informacije u uputstva o izbornom procesu, prilikom čega je naznačeno i da danas u 7 ujutru počinje izborna šutnja koja traje do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju.

Zbog posljedica uzrokovanih poplavama i klizištima koje su pogodile pojedine općine i gradove u Bosni i Hercegovini, CIK BiH od jučer je u stalnom zasjedanju kako bi osigurao da se izborni proces odvija nesmetano.

Iz CIK-a su zatražili od svih općinskih i gradskih izbornih komisija hitno dostavljanje informacija o stanju na terenu, a poseban naglasak stavljen je na sigurnost izbornog materijala, pristupačnost biračkih mjesta i stanje saobraćajne infrastrukture.

Nakon svih prikupljenih informacija, očekuje se da će CIK BiH danas donijeti odluku o eventualnom odgađanju izbora u pojedinim sredinama.

Osmi lokalni izbori u Bosni i Hercegovini od proglašenja nezavisnosti

Pravo glasa na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini ima 3.400.204 građana koji su upisani u Centralni birački spisak. Od navedenog broja, redovnih birača je 3.344.288, u odsustvu glasa 5.911, lično 15.216, poštom 43.535 i u DKP-ima 1.254. Na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima nalazi se 17.465 birača.

Građani će imati priliku da glasaju na 5.797 biračkih mjesta, od kojih je redovnih 5.298 kojima je pridruženo i 295 biračkih mjesta za glasanje u odsustvu i na nepotvrđenim glasačkim listićima. Formirana su 93 biračka mjesta za glasanje u odsustvu, devet za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, te 397 putem mobilnog tima.

Glasačka mjesta će biti otvorena u 14 diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u osam država: Srbiji, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Švedskoj i Belgiji.

Izborna šutnja počela je jutros, odnosno počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja, u nedjelju, 6. oktobra, u 19 sati. U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

Koja tijela vlasti se biraju

Na osmim lokalnim izborima od proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine, građani biraju 58 općinskih vijeća u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, 53 skupštine opština u bh. entitetu Republika Srpska, 21 gradsko vijeće u FBiH, 10 skupština gradova u RS-u, kao i Skupštinu Brčko distrikta.

Osim toga, građani će direktno birati 111 načelnika općina i 32 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini, osim gradonačelnika Sarajeva, Mostara i Brčko distrikta, koji se biraju posredno, u skupštinama tih lokalnih zajednica.

Na lokalnim izborima bira se ukupno 3.200 vijećnika i odbornika.

Zagarantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina predviđena su u 21 općini za 23 kandidata.

Kandidature i troškovi

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tijelo zaduženo za provedbu općih i lokalnih izbora, ovjerila je 26.089 pojedinačnih kandidatura, među kojima je 25.703 kandidata za općinska vijeća, kao i 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike.

CIK BiH ovjerio je kandidature 296 političkih subjekata, od toga 110 političkih stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata i 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina i devet lista nezavisnih kandidata za lokalne izbore 2024. godine.

Troškovi lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini iznosit će 19 miliona konvertibilnih maraka.

Od ovih lokalnih izbora važe i nova pravila za glasanje.

Nova pravila glasanja

Tako će od sada birači na jednom glasačkom listiću moći zaokružiti unutar jedne političke opcije najviše tri kandidata kako bi taj glasački listić bio važeći. Do sada su birači na jednom listiću mogli zaokružiti više kandidata unutar jedne političke opcije ili koalicije ili liste nezavisnih.

Također, izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je u martu ove godine odlukom nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, predviđeno je uvođenje pilot-projekta za korištenje opreme za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opreme za elektronsku indentifikaciju birača, videonadzor i snimanje glasačkih mjesta i centara za brojanje glasova. Ovo će biti korišteno samo na pojedinim glasačkim mjestima. No, pilot-projektom nije predviđeno i elektronsko glasanje.

Izmjenama Izbornog zakona BiH zabranjeno je i kandidovanje osoba osuđenih za ratne zločine pred bilo kojim međunarodnim ili domaćim sudom za zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratne zločine. Takve osobe također ne mogu obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju, predviđeno je Schmidtovim izjenama Izbornog zakona.

Pooštrene su i kazne za preuranjenu izbornu kampanju.

Posmatrači

Centralna izborna komisija BiH akreditirala je više od 2.000 posmatrača u ime 58 organizacija, a očekuje se da će biti oko 40.000 izbornih posmatrača političkih subjekata koje akreditiraju općinske i gradske izborne komisije.

(Preporod.info)