Muftija Kudić razgovarao sa njemačkim intelektualcem dr. Matiasom Roheom

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić razgovarao je u svom uredu u Bihaću sa dr. Matias Rohe, njemačkim pravnikom i stručnjakom za islamsko pravo. S njim u pratnji je bio mr. Muhamed Jugo iz Uprave za vanjske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i prof. dr. Hajrudin Hodžić sa Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću. Razgovarali su o aktuelnim temama, o statusu Bošnjaka u bh entitetu RS, te o statusu muslimana u Njemačkoj i Evropi, te o brojnim drugim temama koje se tiču islama i muslimana u svijetu.

- SR Njemačka i njen narod su uvijek bili blagonakloni prema Bosni, pa ako hoćete i prema Bošnjacima. Imao sam priliku i da jedan period svoga života provedem živeći u Njemačkoj i smatram da su oni naši dobri prijatelji. Na kraju krajeva, i posljednja rezolucija o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih Nacija je je dokaz ovoga o čemu govorim. Bilo mi je drago slušati njegova razmišljanja o tome kako on gleda islam i muslimane u Bosni i Hercegovini, koliko ima jasnu sliku onoga što proživljava naš narod u entitetu RS, te kako vidi Bosnu i Hercegovinu u budućnosti. Posebno mi je drago što je iskazao potpuno razumijevanje i svojevrsni žal što interpretacija islamskih vrijednosti od strane bosanske uleme ne bude snažnije prihvaćena od strane muslimana, ali i nemuslimana na Zapadu. S obzirom da je mnogo putovao i živio u muslimanskom svijetu, shvatio je veoma dobro da je ono što bosanska ulema zagovara ustvari praktično, primjenljivo i prihvatljivo promišljanje vrijednosti. To je svojvrsno priznanje našoj ulemi, ali i poziv da se aktivnije uključimo u promicanje našeg razumijevanja islama u svijetu - poručio je muftija Kudić.

Prof. dr. Mathias Rohe se zahvalio muftiji Kudiću na prijemu i veoma ugodnom i korisnom razgovoru. Posebno je potencirao međureligijski dijalog i važnost razumijevanja islama u savremenom dobu i evropskom kontekstu.

- Bosna i Hercegovine je jedna mala zemlja po geografskim gabaritima, ali je u kulturološkom i strateškom smislu veoma značajna za cijeli svijet. Pratio sam dešavanja devesetih i nekada sa sramom konstatujem da naši zvaničnici tada nisu uradili dovoljno da zaustave krvoproliće i da spriječe zločin. Imam dojam da ni danas ne rade koliko bi trebali da ovu divnu zemju integrišu u Evropsku Uniju. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je odličan primjer integracije vjerske zajednice u društvu. Posebno mi se dojmilo i kroz razgovor sa cijenjenim muftijom gospodinom Kudićem što je razumijevanje islama muslimanskih intelektualaca savremeno i odgovara intencijama islama kao jedne posebne religije. Ovakvo razumijevanje, nažalost, brojni Evropljani ne mogu često čuti, pa je s toga u porastu i islamofobija. Na osnovu našeg istraživanja islamofobije, ona je prisutnija tamo gdje ne žive muslimani u velikom broju više nego li tamo gdje se muslimani u velikom broju zastupljeni. Također, svjesni smo da su muslimanski doseljenici u Evropu sa sobom donijeli i svoje lokalne običaje, što često ne nailazi na odobravanje domicilnog stanovništva. Ono što smatram veoma važnim jeste da islam i muslimani imaju svoje mjesto u Evropskom društvenom životu i da bi mogli postati integrativni faktor koji će doprinijeti boljoj i ljepšoj Evropi. Ja lično nastojim promovisati ideje i vrijednosti koje nalazim među Bošnjacima ovdje i Bošnjacima u Njemačkoj. Prema statistikama, pola miliona bosanaca živi u Njemačkoj i naše društvo je u njima dobilo kvalitetne ljude na svim poljima i kroz njih na pravi način ljudi upoznaju i islam. Bez obzira što ekstremno desne političke partije u Njemačkoj bilježe frapantan rast popuralnosti i kroz svoje djelovanje doprinosile netrpeljivosti i prema muslimanima, ja sam siguran da će to biti faza i da će takve retrogradne ideje i politike biti poražene - izjavio je prof. Rohe.

Ovom prijemu je prisustvovao i saradnik za medije Muftijstva bihaćkog Nazif-ef. Horozović.

Prof. Rohe u pratnji mr. Juge i prof. Hodžića je posjetio Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, gdje se susreo sa profesorima ovog fakulteta i razgovarao o aktuelnim temama iz oblasti islamskog obrazovanja, a potom je učenicima i profesorima medrese „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu održao veoma inspirativno predavanje o ulozi koje ima šerijatsko pravu u savremenom međunarodnom pravu.

Iz biografije:

Dr. Matias Rohe je njemački pravnik i stručnjak za islamsko pravo. Rođen je u Štutgartu 1959. godine. Nakon studija prava u Tübingenu i šerijatskog prava u Damasku, odbranio je magistarski rad o klasičnom šerijatskom pravu na Univerzitetu u Tübingenu, dok je doktorski rad iz oblasti međunarodnog privatnog prava odbranio 1993. godine. Boravio je u velikom broju muslimanskih zemalja: Sudan i sve zemlje sjeverne Afrike, Turska, Sirija, Liban, Izrael/Palestina, Jordan, Saudijska Arabija, Jemen, Oman, Afganistan, Malezija itd. U svojoj bogatoj profesionalnog karijeri, obnašao je dužnost sudije na Višem regionalnom sudu u Nurnbergu, profesor na Univerzitetu u Tübingenu, Univerzitetu Erlangen-Nürnberg i rektor ovog univerziteta. Osnivač je i direktor Centra za islam i pravo u Evropi u Erlangenu. Aktivan je učesnik na brojnim konferencijama i naučnim skupovima, te u asocijacijama i radnim timovima koji su se bavili islamom i muslimanima u Njemačkoj i Evropi. Dobitnik je brojnih nagrada za svoja djela i životna postignuća. Član je Bavarske akademije nauka, a Univerzitet u Ankari mu je dodijelio počasnu titulu doktora pravnih nauka, što je prva u historiji Pravnog fakulteta na pomenutom univerzitetu. Radove je objavljivao na njemačkom, engleskom, francuskom i arapskom jeziku.

(Preporod.info)