Konferencija 'Umjetna inteligencija u medijima u BiH' - Umjetna inteligencija je pomoćno sredstvo novinara

Učesnici panela "Robo-novinar ili AI asistent: Korištenje vještačke inteligencije za bolje novinarstvo" na u okviru Konferencije "Umjetna inteligencija u medijima u BiH" zaključili da se ne treba bojati umjetne inteligencije, jer uveliko pomaže novinarima, medijskim radnicima da lakše obave posao. Neophodna je edukacija svih - i konzumenata vijesti, ali i novinara.

Panelisti, Danina Mahmutović iz Švedske, Ermina Gakić-Kulenović sa Al Jazeera Balkans, Elmir Huremović, direktor Federalne novinske agencije, Aimilios Perikaris iz Grčke, te Ruslana Margova sa Univerziteta u Sofiji, ukazali su na važnost edukacije, kako bi se umjetna inteligencija mogla koristiti kao pomoćno sredstvo, alat.

Govoreći o implikacijama vještačke inteligencije na medijsku industriju, Huremović je ukazao na njene potencijalne prednosti, ali i izazove koje donosi novinarstvu i povjerenju javnosti.

Naglasio je da generativna vještačka inteligencija donosi potencijal za veću efikasnost, pojednostavljene radne procese i kreiranje personalizovanog sadržaja, ali i otvara ključna pitanja, poput rizika po privatnost, predrasuda i šireg pitanja kako bi vještačka inteligencija mogla izmijeniti vlasništvo nad sadržajem i samu prirodu medijske produkcije.

- Kršenja privatnosti i algoritamske pristrastnosti ostaju gorući problemi koji direktno utiču na povjerenje javnosti i integritet medijskih organizacija - kazao je Huremović.

Upozorio je da, kako sistemi vještačke inteligencije analiziraju lične podatke, povećava se rizik od povreda privatnosti i neovlaštene upotrebe podataka, te naglasio potrebu za snažnim mjerama zaštite podataka.

Transparentnost i pridržavanje robusnih protokola za zaštitu podataka preporučio je kao ključne korake za osiguranje da vještačka inteligencija ne potkopa odnos između medija i njihove publike.

Pozvao je na akciju medijske organizacije da kritički sagledaju ulogu vještačke inteligencije u proizvodnji vijesti i osiguraju njeno odgovorno korištenje, čuvajući novinarske vrijednosti i istovremeno prihvatajući mogućnosti koje vještačka inteligencija pruža za budućnost medija.

Po mišljenju Zulejhića, umjetna inteligencija može sigurno pomoći i u novinarstvu, ali ne može postojati alat koji će umjesto nas raditi posao. Mislim da isto vrijedi i za standardni novinarski posao. 

- Mislim da alati umjetne inteligencije mogu automatizirati dijelove procesa, pomoći novinarima i fact-checkerima da skrate vrijeme koje troše na neki proces, ali sam čin pisanje teksta i utvrđivanje činjenica, bar još neko vrijeme neće moći biti zamijenjen nekim alatima - naglasio je Zulejhić.

Borba protiv netačnih informacija, odnosno, dezinformacija je uvijek aktualna, ali, Zuheljić smatra da prije svega treba imati poštovati standarde profesije, svih normi i pravila koja postoje i utvrditi činjenica prije objave i prenošenja teksta i "to je najviše i sasvim dovoljno što možemo uraditi kao novinar da bi spriječila šire dezinformacija".

Također je sličnog mišljenja i Aimilios Perikaris, koji je naglasio da je umjetna inteligencija koristan alat, ali da treba razgovarati o etičkom kodeksu, kako koristiti i organizirati rad redakcije u korištenju tih alata. Ne trebamo se bojati tih alata, već trebamo razumjeti svijet umjetne inteligencije i prilagoditi mu se.

Sličnog stava su svi panelisti, a njihova poruka je da je potrebna edukacija novinara, medijskih radnika, ali i konzumenata vijesti, odnosno građana, kako da prepoznaju umjetnu inteligenciju, odnosno, tačnu od lažne informacije.

(Preporod.info)