U maju obnova hotela Igman, za bob stazu treba 15 do 17 miliona franaka

U maju obnova hotela Igman, za bob stazu treba 15 do 17 miliona franaka

8. februara 1984. godine svečanom ceremonijom na stadionu „Koševo“ otvorene su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Mnogi koji pamte taj period plebiscitarno tvrde da je to bilo najbolje razdoblje života u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Nažalost, sreća i procvat kratku su trajali, jer osam godina kasnije olimpijski grad i njegovi brojni olimpijski objekti razoreni u opsadi i danonoćnim granatiranjima srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga.

Olimpijska bob staza na Trebeviću, skakaonice na Igmanu, Olimpijski muzej (rekonstrukcija u posljednjoj fazi za koju je Evropska komisija obećala izdvojiti milion eura), dvorana Zetra u Sarajevu, hoteli i kompletan vertikalni skijaški transport na Bjelašnici i Igmanu uništeni su, zapanjeni ili devastirani u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine. U godinama nakon rata obnovljeno je nekoliko olimpijskih simbola Sarajeva, poput Zetre, većeg dijela vertikalnog transporta za skijaše na Bjelašnici i Igmanu, no na obnovu čeka još nekolicina njih.

„Veći dio objekata u vlasništvu firme ZOI 84 u stanju je devastacije. Krucijalno i momentalno trebalo rješavati stanje hotela 'Igman', koji je preko Agencije za privatizaciju prodavan. Međutiim, zbog nezainteresovanosti za kupovinu, ZOI 84 krenut će u revitalizaciju hotela 'Igman' sa sopstvenim sredstvima, početkom sezona građevinskih radova u april ili  maju“, rekao je za Anadolu Agency (AA) Midhat Hubijar, direktor firme ZOI 84, koja upravlja olimpijskim objektima u Sarajevu, te na planinama Bjelašnici i Igmanu.

Bob staza i skakonice na Igmanu još jedno vrijeme morat će pričekati na eventualnu rekonstrukciju.

„Kao firma koja upravlja sportskim borilištima nismo u stanju da revitaliziralo skakaonice i bob stazu. Postoji i drugi problem rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Ipak, to je u procesu i vrlo brzo ćemo riješiti taj problem“, istakao je Hubijar.

- Bob staza bila bi samoodrživa i profitabilna -

Senad Omanović, bivši sankaš koji je kao predtakmičar nastupio na Olimpijadi u Sarajevu 1984. godine tvrdi da bi obnova bob staze bila pun pogodak, te da bi ovaj sportski olimpijski objekt bio samoodrživ i profitabilan.   

„Pokušavam dugi niz godina objasniti šta znači bob staza. To je jedini olimpijski objekt koji je do početka rata bio iskorišten u 100 postotnom kapacitetu. Pored trka Svjetskog kupa na Trebaviću su se održavali i treninzi svih reprezentacija diljem svijeta, pogotovo Amerikanaca i Kanađana, koji su se na našoj bob stazi pripremali za ostale staze većinom u Evropu. Pored toga što bi obnova staze značila fenomenalnu promociju grada, kantona i države, značila bi i ekonomsku opravdanost. Imam analizu koja je egzaktnim podacima potvrđena da bi bob  staza bila apsolutno isplativa“, pričao je Omanović, koji je na Olimpijadi 1988. godine u Calgaryju bio sankaš reprezentacije bivše Jugoslavije, te naglasio:   

„Sanacijom apsolutno bi profitirali jer bi bez ikakvih problema ušli u kalendar takmičenja svih svjetskih kupova u bobu, sankanju i skeletonu. Na osnovu analize koju su napravili stručnjaci kada se Sarajevo kandidiralo za Zimske olimpijske igre 2010. godine dobili smo mišljenje da je stazu moguće dovesti u funkciju bez pravljena nove i rušenja stare. Dakle, mogli bi ratom uništeno sanirati. Sanacija bi koštala između 15 i 17 miliona švicarskih franaka“.

No, današnji predsjednik Sankaškog saveza BiH decidan je da bi novac uskoro bio vraćen u kasu vlasnika bob staze - Kantona Sarajevo.

„Šta to znači u ekonomskom smislu. Jedan od primjera je recimo bob staza u Innsbrucku na kojoj se godišnje obavi 32.700 vožnji. Jedna trening vožnja bilo u juniorskoj ili seniorskoj konkurenciji je 24 eura. Jedan takmičar napravi šest trening vožnji tokom dana. Imamo u juniorskoj konkurenciji za sanjkanje od 150 do 170 takmičara, puta šest vožnji dnevno, puta 24 eura, pa ćete dobiti cifru. Za bob je recimo vožnja 50 eura, negdje 80 i eura za četverosjed. Cijena nije svugdje fiksna, ali dajem samo za primjer da možete doći do podatka da u bobovima u Svjetskom kupu imamo posada u dvosjedu i četverosjedu između 50 i 80“, obrazlagao je Omanović u razgovoru sa novinarom Anadolu Agency.

Smatra da bi bob staza zarađivala, kao i prije rata, od komercijalnih vožnji za turiste, ali i zbog činjenice da istočnije od Innsbrucka nema niti jedna bob staza do sarajevske.   

„U Italiji, u Torinu zadnja trka vozila se 2004. godine i to zemljište je kupljeno od privatnika, i staza više nije u funkciji“, tvrdi Omanović.

Na zakrpljenoj i djelimično od pogodaka granatama i mecima saniranoj bob stazi proteklog ljeta po prvi put nakon rata obavljeni su treninzi. Seniorska i juniorska reprezentacije Slovačke vozile su stazom „sanke na točkiće“. Omanović kaže da će ljetne pripreme na bob stazi na Trebeviću ove godine obaviti sedam nacionalnih sankaških timova, te da je i to nepobitna činjenica da je obnova bob staze potrebna i to u što skorijem roku.  

- Za popravak skakaonica 2,5 miliona maraka -

Na obnovu čekaju i olimpijske skakaonice na Igmanu, 90-metarska i 70-metarska, pogođene i tenkovskim granatama od strane srpskih formacija. Osim toga, francuski pripadnici UN-a uništili su i mašinu za uređenje staza, nakon što su jedno vrijeme u ratu bili stacionirani na skakaonicama, čiji su rekorderi legendarni olimpijski pobjednici iz Sarajeva, Finac Matti Nykanen sa skokom od 118,5 metara (90-metarska) i Čeh Pavel Ploc sa 111 (70-metarska).

„Prema gruboj procjeni, za obnovu olimpijskih skakaonica potrebno je dva do dva i po miliona maraka, tj. da se same skakaonice dovedu u funkciju. Treba napraviti i sudijski toranj koji je devastiran, unutrašnjost skakaonice, lift, opremu, ledenu špuru, porculan na manjoj skakaonici“, naglasio je Selver Merdanović, nekadašnji član „B“ reprezentacije bivše Jugoslavije u skijaškim skokovima, koji je posljednjih dana pokrenuo akciju obnove ovog sporta na improviziranoj skakaonici na Igmanu.  

- Vještački snijeg za skijašku sezonu do maja -

Posljednjih dana u javnosti pojavile su se i informacije da bi firma ZOI 84, koja upravlja olimpijskim objektima mogla biti ugašena do ljeta, što je direktor Hubijar energično negirao.

„Svojim radom demantovali smo sve da nećemo opstati i došlo smo do jedne vrste samoodrživosti. Od oktobra nova uprava provela je program sanacije, koji je usvojila Skupština Kantona Sarajevo, koji je podrazumijevao novu sistematizaciju preduzeća. Sa 186 broju uposlenih smanjili smo na 146. Broj uposlenih iako smanjen nije optimalan za stvarne potrebe firme ZOI 84. Možemo opstati od onoga što sami proizvedemo svojim uslugama. Isplatili smo 12 ličnih dohodaka i zdravstvo osiguranje radnicima u zadnjih godinu dana. Uposlenici primaju redovno plate i nadamo se da će tako i ostati“, decidan je Hubijar, kazavši da je proces stabilizacije firme „težak i koji će pratiti niz radikalnih mjera“:

„Ono što treba dodatno uraditi je na neki način prilagoditi uposlenike ZOI 84 da prihvate promjene na putu funkcionalizacije firme“.

Hubijar je najavio i da bi vrh Bjelašnice u narednoj skijaškoj mogao biti pokriven vještačkim snijegom, jer će raditi na popravci akumulacije koja se nalazi u gornjem dijelu olimpijske ljepotice.

„Samim time stvorili bi se uslovi za produžetak skijaške sezone. Bjelašnica ima kapacitet i mogućnost da produži sezonu i do kraja maja“, zaključio je Hubijar, istakavši kako će ZOI 84 punim kapacitetom stati i iza organizacije Evropskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) 2017. godine.

(AA)

Podijeli:

Povezane vijesti