Održan program povodom 16. godišnjice otvorenja Čaršijske džamije u Prijedoru

U haremu Čaršijske džamije u Prijedoru u petak, 2. augusta, održan je svečani program povodom 16. godišnjice otvorenja ove džamije.

Uz mevludski program, te ilahije i kaside u izvedbi grupe "Rejjan", bila je ovo prilika da se prisutni prisjete osoba, vakifa i događaja koji su obilježili obnovu Čaršijske džamije, a posebno njenog najvećeg vakifa Sulju Halalkića, koji ju svečano otvorio 2. augusta 2008. godine.

Ašere na početku programa učio je Amir-ef Mulalić, uvodno obraćanje održao džematski imam Omer-ef. Redžić, nakon čega se prisutnim obratio i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prijedor Benjamin-ef. Hodžić, koji je čestitao, kako imamu Redžiću, tako i džematu, na predanom radu i ostvarenim rezultatima svih proteklih godina.

Na kraju se obratio i mr. Haris-ef. Veladžić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva bihaćkog, koji je prisutne podsjetio na važnost čuvanja institucija, razvijanja odnosa prema institucionalnom djelovanju i njegovanju kulture sjećanja upravo kroz institucije.

Podsjećamo da u džematu Čaršija-Stari Grad postoje dvije džamije, Čaršijska džamija koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, i džamija Sultan Mahmuda I u Starom Gradu. 

Ukupna vakufska površina ovog džemata iznosi 11321m2 na sedam parcela, od čega su tri zemljišne, dva mezaristana i dva poslovna objekta - restoran kod džamije i objekat na tržnici. Džemat Čaršija-Stari Grad danas ima 298 aktivnih članova, od kojih je većina u inostranstvu.

Historijat Čaršijske džamije  

Čaršijska džamija se nalazi u centru grada Prijedora i nema tačnih historiografskih podataka kada je podignuta. Na hronogramu iznad ulaznih vrata spominju se 1840. i 1904. godina kao godine u kojima je džamija obnavljana.

Čaršijska džamija je zapaljena a potom i srušena 30. maja 1992. godine, a njeni ostaci razneseni na različite nepoznate strane, te je na njenom mjestu napravljen park.

Ljubavlju i entuzijazmom Prijedorčana ponovo je izgrađena 2008. godine u prvobitnom obliku i položaju onakvom kakva je bila stoljećima. Obnova je trajala četiri do pet godina sredstvima Prijedorčana, onih u Prijedoru ali i onih širom svijeta, te uz sredstva koja je osigurala Islamska zajednica u BiH.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 8. marta 2003. godine je donijela odluku da se džamija i mezarje uz džamiju proglase nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Trud i strpljenje - Ostvareni značajni rezultati

Od otvaranja džamije, realizirane su brojne vjersko-prosvjetne akivnosti, te projekti koji su doprinijeli unapređenju vakufske imovine.

Jedan od održivih projekata je restoran uz džamiju, ali i za održavanje džamije koristi se i zakupnina, na primjer, od vakufskog prostora na tržnici.

Imam džemata Omer-ef. Redžić je do 2019. godine brižljivo sakupljao a zatim uz podršku džemata i objavio "Ljetopis" džemata, jedan od prvih takve vrste u praksi Islamske zajednice.

- Pokrenuli smo i fond za stipendiranje studenata sa područja našeg medžlisa "Investiraj u znanje" kojim rukovodi dr. Amir Cerić, a koji je kasnije preuzeo Medžlis Islamske zajednice Prijedor. Do sada je iz ovog fonda podijeljeno oko 80 000 KM prijedorskim studentima - kazao je efendija Redžić.

Dodao je kako je džemat uspješno realizirao i projekte sadnje krompira i njegove podjele raznim institucijama i džematima, za što je dobio i nagradu Islamske zajednice.

- Realizirali smo i brojne projekte brige o našim nemoćnim, razne socijalne i humanitarne aktivnosti, kako tokom poplava i protekle pandemije, tako i u svim drugim neprilikama. Džemat je uvijek nastojao da bude podrška svome članstvu - naveo je Redžić. 

Dodao je i da je Čaršijska džamija bila domaćin brojnim kulturnim i naučnim događajima, doprinoseći tako afirmaciji nauke i pisane riječi, ali i očuvanju tradicije i bošnjačkog identiteta na ovim prostorima. 

- Otvorili smo Čaršijsku džamiju kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i turistima grada Prijedora, te je kao takvu uvrstili u gradsku ponudu prilikom posjeta turista iz cijelog svijeta, Kolumbije, Meksika, Italije... Danas je Čaršijska džamija obavezan turistički potencijal učenicima iz osnovnih i srednjih škola Prijedora, gdje čas o kulturi islama održava imam džemata. Otvorili smo Čaršijsku džamiju za sve građane i tako je pozicionirali ne samo kao vjerski, nego i kulturni momenat u cjelokupnim procesima u našem društvu kazao je efendija Redžić.

Povodom godišnjice obnove Čaršijske džamije, efendija Redžić je podsjetio i na značajne osobe koji su učestvovale u tom procesu, ali na one koji su vodili i vode brigu i hizmete ovoj Božijoj kući.

Predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju Čaršijske džamije bio je rahmetli Abaz Ganić, a uz njega, kao članovi Odbora bili su rahmetli Fehim Ališić, Muharem Selman, r. Teufik Cerić i r. Said Ferhatović-Sajko. Glavni imam u vrijeme otvorenja bio je Merzuk-ef. Hadžirušidović, predsjednik Medžlisa tada je bio Sudbin Musić, a imam džemata bio je Omer-ef. Redžić.

- Pored rahmetli Sulje Halalkića, njenog najvećeg vakifa, važno je istaknuti rahmetli Hajrudina Hajru Ramadanovića, sina Rame Ramadanovića, koji je za svoga života poslije Sulje najveći njen vakif, a tu njegovu praksu potpomaganja džemata nastavio je i njegov sin Adnan Ramadanović. Koristim priliku da istaknem i da je hadžija Ešef Mujadžić značajan vakif naše džamije - kazao je efendija Redžić.

Predsjednici džematskih odbora od otvorenja Čaršijske džamije su Muharem Selman (2005.-2014.), Fuad Grozdanić (2014.-2023.), a današnji čine Adis Habibović (predsjednik), te članovi dr. Amir Cerić, dr. Nadan Crnkić, Mirsad Mustafić, Nijaz Avdagić i Fuad Grozdanić. 

Blagajnica je Rasima Kurtović, a imam džemata Čaršija-Stari Grad od 2005. godine je Omer-ef. Redžić.

(Preporod.info)