Hutba glavnog imama u džematu Radinovići: Kolektivna svijest se razvija individualno
U okviru programa vjersko-kulturne manifestacije “Lastavica 2024”, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zenica mr. Sumedin-ef. Kobilica je održao hutbu i predvodio džumu-namaz u džematu Radinovići. Hutbu glavnog imama prenosimo u cijelosti:
Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova, salavat i selam na Posljednjeg Allahovog Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., na Poslanikovu časnu porodicu, njegove uzorite ashabe i na sve one koji su živjeli i žive sa Istinom u srcu.
Draga braćo!
Čini mi izrazito zadovoljstvo danas u ovom odabranom danu petka, na ovom časnom mjestu minbera i povodom historijski značajne manifestacije „Lastavica 2024“ obratiti vam se kratkom porukom. Džemat Radinovići je uvijek bio prepoznatljiv po lijepim i melodičnim glasovima i interpretatorima ezana, ilahija i kasida, kao što je bio šehid rahmetli Galib Šišman, a evo i danas je navedena tvrdnja potvrđena ovim krasno proučenim ezanom. Iz ovoga džemata mnogi su dali svoje živote braneći domovinu poput spomenutog Galiba, zatim Ćazima Šišmana, Ferida Šišmana, Sifeta i Ifeta Karalića, mnogi su ranjeni i izgubili dijelove tijela na bojnom polju, a mnogi svoje najljepše dane provodili na prvoj liniji odbrane Bosne i Hercegovine.
Treba naglasiti da su Radinovići iznjedrili i velike heroje, zlatne ljiljane, poput našega Ismeta Šišmana (Šišketa) i rahmetli profesora Mahmuta Karalića. Posebice bih izdvojio rahmetli Karalića, profesora i muhaddisa, tada prvog svršenika hadiskih nauka u Medini, profesora hadisa i prevodioca šest hadiskih zbirki na bosanski jezik, alima koga će zasigurno pamtiti današnje generacije, ali i one poslije nas.
Svoje kazivanje započeo bih hadisi-šerifom koga je, upravo, profesor Karalić jedne godine citirao na platou Lastavice, a koji glasi: „Ko uvede u islam lijep običaj imat će nagradu za to i nagradu onih koji ga budu praktikovali, a njihova se nagrada neće umanjiti; a ko uvede u islam ružan običaj ponijet će grijeh zbog toga, ali i grijeh onih koji ga budu praktikovali, a njima se grijeh neće umanjiti.“ (Muslim)
Njegov komentar navedenog hadisa toga dana na vjersko-kulturnoj manifestaciji Lastavica, u subotnje veče na mevludskom programu glasio je ovako: „Lastavica je očit primjer lijepog običaja. Ovdje su ljudi kontinuirano dolazili da se druže, klanjaju, upute dovu i zajednički ibadete. Bilo je i onih vremena kada se na ovom centralnom mjestu obilježavao teferič uz igranke, alkohol i muziku, a mi smo se krili po šumi da obavimo namaz. Danas hvala Allahu, uz zaslugu mnogih ljudi, mi smo ovdje na centralnom platou Lastavice gdje klanjamo, ibadetimo, zikrimo, Kur'an ulčimo, a ti takvi se kriju negdje po šumama da ih niko ne vidi i konzumiraju alkohol…“
Navedeni komentar je kristalan dokaz da je Lastavica uvijek imala svoj historijski vjersko-kulturni kontinuitet, ali se u određena vremena pokušao oduzeti njezin duhovni prosperitert. Historijski posmatrano, Lastavica je jedan lijep običaj i pozitivna vrijednost okolnih sela u organizaciji Muftijstva zeničkog. Ona nas uči da je historijski kontinuitet zborišta, druženja i okupljanja ljudi bio preduslov za jedinstvo i očuvanje kulturnih i državnih vrijednosti. Kako muftija zenički hafiz Dizdarević jutros na press konferenciji navede: „Želimo da kroz poruku Lastavice ispričamo priču o povezanosti našeg naroda s našim tlom, s državom, da kažemo da bez države nema ni naroda ove države.“ Svako kolektivno okupljanje, institucionalno djelovanje i kulturno sjećanje pomoglo je da se na ovim prostorima očuva vjerska, državna i kulturna svijest.
Obzirom da smo nedavno ušli u Novu hidžretsku 1446. godinu poslužio bih se jednom općepoznatom, i kazao bih, najvažnijom porukom ovog događaja. Naime, hidžra ashaba i Poslanika, s.a.v.s., je bila prekretnica za mnoga računanja, pa čak i početni događaj muslimanskog kalendara. Zanimljivo je primijetiti da su i mufessiri za razvrstavanje kur'anskih ajeta i sura uzeli upravo događaj hidžre. Samim tim imamo mekkanske i medinske ajete i sure. Čitanjem mekkanskih ajeta primijetno je da se uglavnom odnose na pojedinca, odnosno na samoodgoj i samousavršavanje, a da su medinski ajeti i sure poziv na Ustav, Zajednicu, državu, džemat i jedinstvo. Iz navedenog, izvodi se zaključak da je Uzvišeni Allah trinaest godina (period u Mekki) pozivao ashabe na individualnu izgradnju, a da je poslije toga deset godina (period u Medini) poziv usmjeren na kolektivnu svijest. Drugim riječima kazano, kolektivna svijest se razvija individualno, to jest ukoliko su pojedinci u svakom segmentu kvalitetni, onda nam je kolektiv zdrav i kvalitetan.
Završio bih kur'anskim kazivanjem o primjerima braće koja su nesložna i onih koji su složni. Kur'an nas uči da su dva sina Adema, a.s., rođena braća podigli ruku jedan na drugoga i skončali ubistvom zbog nesloge, ljubomore, mržnje i zavidnosti. A u drugom primjeru Kur'an ističe ljubav, sklad i harmoniju dvojice braće Muasaa, a.s., i Haruna, a.s., koji čak ni misiju nisu obavljali odvojeno. Musa, a.s., je nakon zadatka da se suprostavi najvećem zlikovcu tadašnjeg vremena, faraonu, zamolio Uzvišenog Allaha: „i podaj mi za pomoćnika iz porodice moje, Haruna, brata mog“ Uzvišeni Allah je uslišao navedenu dovu i dvba složna brata Musa i Harun pobjeđuju faraona. Zato, draga braćo, ako budemo nesložni, zavidni i u mržnji naši bratski odnosi će skončati kao Kabilov i Habilov, a ako budemo složni, ujedinjeni i jedan uz drugoga kao Musa i Harun onda možemo pobijediti svakog faraona savremenog doba.
Molim Uzvišenog Allaha da nas sačuva mržnje, zlobe i zavidnosti, a da nas ujedini, učini međusobno voljenim i da smo uvijek jedni uz druge a ne jedni protiv drugih. Amin!
(Preporod.info)
