Ko ima pravo na slobodu vjere, a ko ne, u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine?
Vojnikinja Emela Mujanović primorana je birati između vjere i vojnog poziva.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je Emelinu apelaciju, zaključivši da nije povrijeđeno njeno pravo na manifestaciju vjere zabranom nošenja hidžaba u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. U odluci se između ostalog navodi da je ovo ograničenje zakonito i da ima legitiman cilj.
Emela, koja je primorana napustiti svoje zvanje, izrazila je nezadovoljstvo i razočaranje ovom odlukom.
- Itekako je povrijeđeno moje pravo na manifestiranje vjere. Sama činjenica da unutar Oružanih snaga BiH postoje vjerske službe, da u kasarni imamo mesdžide i kapelice, da se obilježavaju vjerski praznici sva tri naroda, da imamo vjerske svečanosti povodom Bajrama ili pravoslavnih i katoličkih praznika, da imamo organizovane iftare za ramazan, da je brada za vojna lica dozvoljena i to presudom Ustavnog suda BiH, ukazuje na to da svi imaju pravo na manifestiranje vjere osim mene kojoj se uskraćuje nošenje hidžaba koji je farz, a ne vjerski simbol - kazala je ona.
Emelin advokat Emir Kovačević komentarisao je saopćenje Ustavnog suda kazavši da argumentacija i obrazloženje Ustavnog suda uopšte nisu uvjerljivi, te da su u određenim dijelovima kontradiktorni.
- Zakon o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine dozvoljava vjersko izražavanje u Oružanim snagama i tamo je veoma lijepo organizovana vjerska služba i svima je dozvoljeno vjersko izražavanje - osim Emeli. Na koncu, organizuju se vjerski praznici i zajedničke molitve (za katolike, pravoslavce i muslimane). Postavlja se pitanje - kako da Emela obavi namaz ako joj nije dozvoljeno da nosi mahramu? S jedne strane dozvoljavate joj da prisustvuje namazu - to Zakon i Pravilnik dozvoljavaju, s druge strane ona ne može obaviti namaz bez hidžaba - ovdje nalazimo nelogičnost - pojasnio je Kovačević.
On je ukazao i na kontradiktornost u dijelu u kojem se Ustavni sud poziva na neutralnost.
- Postavlja se pitanje kako hidžab narušava načelo neutralnosti, a istovremeno mnogobrojne vjerske aktivnosti unutar Oružanih sanaga uključujući vjerske obrede i praznike - ne utiču na tu neutralnost. Ne postoji dokaz da je Emela narušila međuljudske odnose unutar Oružanih snaga. Izostaje i pojašnjenje - na koja to prava i slobode drugih hidžab utiče? - istakao je Emelin pravni zastupnik.
Kovačević je dadao da su razočarani ovom odlukom, te kako su ubijeđeni da se ovdje radi o povredi prava na slobodu vjere i diskriminaciji.
- Diskriminisana je kao muslimanka po vjerskoj osnovi. U 29. članu Zakona o službi u Oružanim snagama stoji da će se sloboda vjere pripadnika Oružanih snaga uvažavati u skladu sa specifičnostima svake od tih vjera. Naš zakon je to lijepo definisao, vjerski život je fino organizovan i zaista je teško shvatiti zašto toliki otpor prema zahtjevu apelantice? - kazao je Kovačević.
Vojni muftija Nesib-ef. Hadžić pojasnio je da je pogrešno tretirati hidžab kao vjerski simbol.
- Zabraniti ženi muslimanki zato što nosi mahramu i praktikuje taj islamski propis da uopšte ne može biti pripadnica Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je diskriminirajuće.
Ako jedna pripadnica Oružanih snaga želi da nosi mahramu - to joj se mora dozvoliti jer je to njeno vjersko pravo. Nošenje mahrame je utemeljeno na primarnim izvorima islama (Kur’an i sunnet) i nije vjerski simbol - kazao je Hadžić.
Podsjećamo, Emela se suočila s nizom disciplinskih postupaka i suspenzijom. Ona i njen pravni zastupnik najavili su nastavak borbe pred Sudom za ljudska prava u Strazburu ili Odborom za ljudska prava pri Ujedinjenim narodima.
Ova situacija pokazuje duboke podjele u društvu i postavlja pitanje o pravima na slobodu vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini - hoće li ovo biti samo početak diskriminacije žena s hidžabom u našoj zemlji?
(Amina Svraka/Preporod.info)
