Promovisana knjiga Admir-ef. Blitovića "Banjalučki duhovni ružičnjak"

Knjiga "Banjalučki duhovni ružičnjak" autora Admir-ef. Blitovića promovisana je večeras u haremu Ferhat-pašine džamije u Banjaluci.

O prvoj knjizi efendije Blitovića govorili su Nusret-ef. Abdibegović, muftija banjalučki u periodu od 2019. do 2024. godine, Senada Tahirović, urednica IIN Preporod, kao i sam autor, dok je promociju moderirao hafiz Muamer-ef. Okanović, glavni imam MIZ Banjaluka.

Nusret-ef. Abdibegović, muftija banjalučki u periodu od 2019. do 2024. godine, istakao je da su večeras evocirane uspomene na velikane ovog grada.

- Oni su zadužili sve nas skupa, a posebno Islamsku zajednicu. Dijelili su radosti i tugu s vama, izvjesnost i neizvjesnost, povjerenje i tajne, imanje i neimanje, njih ste dočekivali i ispraćali, njima se obraćali, tražili pomoć i savjet. Vi ste rezultat njihovog mukotrpnog rada na polju poučavanja Islamu, čuvanju i održavanju džemata, te njegovanju bošnjačke kulture i tradicije. Ako je nakon njih slijedila praznina, neko je odgovoran i kriv za to - rekao je muftija Abdibegović.

Prema njegovim riječima, knjiga "Banjalučki duhovni ružičnjak" je nastajala četiri godine.

- Profesor Admir je na vrlo suptilan i seriozan, postupan i odgovoran način bilježio, istraživao i birao segmente sjećanja na plejadu znamenitih banjalučkih alima, imama, muftija, kadija, među njima jednog, petog po redu, bosansko-hercegovačkog reisa. Njihovi životi, bolje kazano, životni stilovi, različiti su kao što su i oni bili različiti i danas mogu biti putokaz imamima koji opslužuju i brinu da se ne ugasi svjetlo Upute. U ovom gradu su prvo zabranili rad medresa, tako su presušile oaze duhovnosti, zatim su se izgubili džemati kao organizacijska struktura, forma vjerskog prakticiranja, ponosa i brige za vjeru. Sve dok je živjela navedena ulema, ružičnjak banjalučke duhovnosti je svijetlio vjerom i osvjetljavao svaki kutak grada. Njihovom smrću prestala je sijati draž nauke i svjetlo vjere - rekao je muftija Abdibegović tokom promocije.

Istakao je da se Admir-ef. Blitović, autor knjige, ovom knjigom javnosti predstavlja i potvrđuje da baštinici vjere i duhovnosti imaju najveću odgovornost prema drugima, da im vjeru približe, pa tek onda imaju odgovornost prema sebi.

- Ova knjiga biva povijesno svjedočanstvo za one koji su bili tu, živjeli i radili, a živućim treba biti pokazatelj da se vrijedi žrtvovat i činiti napor da se očuva vjera. Kao muftiji mi je bilo zadovoljstvo raditi i sarađivati sa Admir efendijom. Lijepog je ahlaka, pristupačan insan, odgovoran u poslu i nije izgubljen u vremenu i prostoru. Zna što želi, a što neće – istakao je muftija Abdibegović i dodao je da je upravo Admir-ef. Blitović dao ogroman i nemjerljiv doprinos u reaktiviranju rada banjalučke medrese.

Senada Tahirović, glavna urednica IIN Preporod, istakla je tokom promocije knjige da je "Banjalučki duhovni ružičnjak", između ostalog, sjajan prilog izučavanju povijesti islamskih obrazovnih institucija u Banjoj Luci.

- Ovo djelo ne samo da osvjetljava složene povijesne procese i društveno-političke promjene koje su utjecale na duhovnost i obrazovanje muslimana ovog kraja, već i pruža dubok uvid u živote i rad istaknutih alima čiji je doprinos neizmjeran - rekla je urednica Tahirović.

Kako je navela, ova promocija je pokazala da "Banjalučki duhovni ružičnjak" nije samo knjiga za historičare i istraživače muslimanskog školstva, već dragocjen izvor inspiracije za sve one koji žele razumjeti i cijeniti bogatu duhovnu baštinu Banjaluke.

- Čestitam Banjalučkom muftijstvu i posebno autoru Admir-ef. Blitoviću na njegovom predanom radu, a zahvaljujem svima koji su i svojim večerašnjim dolaskom iskazali podršku njegovom i radu Muftijstva koje je uz El-Kalem izdavač ove knjige - istakla je urednica Tahirović.

Autor knjige Admir-ef. Blitović istakao je da je knjiga plod četverogodišnjeg istraživanja i pisanja, a radi lakše preglednosti, knjiga je podijeljena u tri dijela: prvi dio u kojem se govori o alimima, drugi dio o banjalučkim medresama i treći dio čine prigodne hutbe.

- Dio o alimima predstavlja moj skromni doprinos, vjerovatno pionirski pokušaj, da živućoj generaciji predstavim prethodnu generaciju kao ličnosti, vrijeme u kojem su djelovali, izazove i poteškoće s kojima su se susretali i plemeniti trag kojeg su ostavili u narodu i sredini u kojoj su živjeli. Slika i stanje naroda uvijek odražava karakter i narav onih koji ih predvode. Da pojednostavim, djeca su uvijek ogledalo roditelja, a narod je ogledalo predvodnika i učenih - rekao je autor efendija Blitović.

Prema njegovim riječima, ova knjiga je zapravo govor o učenim, pobožnim, odgovornim i društveno angažiranim ljudima, a o kojima se uvijek iznova treba i može govoriti.

- Počašćen sam da sam bio u prilici da ukažem i skrenem pažnju ovom knjigom na ulemu koju je ovaj grad imao. Potrudio sam se da u govoru o alimima istražim po arhivima, novinskim člancima, te uvrstim razgovore sa njihovim potomcima, koji su mi u velikoj mjeri pomogli da razumijem stanje njihovih predaka i vrijeme u kojem su djelovali. Njihov zaborav bi bio ponovna smrt, a to ne smijemo dozvoliti. U drugom dijelu knjige sam nastojao rasvijetlili bogatu historiju banjalučkih medresa, obzirom da je jako malo ostalo pisanih tragova o njihovom radu. Činjenica je da su se imami, muderisi, hafizi i muftije, pa u konačnici i reisul-ulema Maglajlić, o kojima se govori u ovoj knjizi, svijali oko banjalučkih medresa, koje su predstavljale okosnicu školstva u ovom dijelu naše domovine Bosne i Hercegovine, oaze učenosti, mjesta gdje su se izučavale islamske nauke i izvor sa kojeg su učenici po završetku školovanja dalje pronosili svjetlo islama u mjesta u kojima su službovali - istakao je autor efendija Blitović.

Kako je naveo, prestankom rada posljednje banjalučke medrese 28. maja 1944. godine izučavanje islamskih nauka kroz medresu je presahlo u gradu na Vrbasu.

- Njenim reaktiviranjem 1. septembra 2020. godine u Banjaluci je obnovljena tradicija islamske učenosti i podučavanja, tako da ponovo učenici, iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, dolaze u medresu u Banjaluku, kao što su to činili nekad ranije. U odjeljku "Prigodne hutbe" uvrstio sam hutbe koje su rezultat mog promišljanja kao i odgovornosti prema Bogu, vjernicima i vremenu u kojem su nastajale, a koje sam držao u različitim prigodama, najčešće u Ferhadiji i Sofi Mehmed-pašinoj džamiji, kao i prilikom otvorenja džamija i dovišta - rekao je efendija Blitović.

On je iskazao zahvalnost svojoj porodici na strpljenju i podršci koju su mi dali prilikom istraživanja i pisanja, kao i svima koji su mi bili podrška tokom pisanja, izdavanja i promovisanja knjige.

Muamer-ef. Okanović, glavni imam MIZ i moderator promocije, istakao je da su djela poput ove knjige potrebna, a ovom knjigom, prema njegovim riječima, efendija Blitović je ušao u plejadu alima koji doprinose džematu, odnosno zajednici, tako i širem društvu.

- Ovo je, siguran sam, jedan veličanstven dan kako za MIZ Banjaluka, Muftijstvo banjalučko, grad Banjaluku, pa i Bosnu i Hercegovinu, jer jedno ovakvo djelo koje podrazumijeva i duhovnu i povijesnu i kulturološku perspektivu dolazi do izražaja. Naš mladi alim, intelektualac, teolog, magistar Admir-ef. Blitović požrtvovanim radom, istraživanjem prikazao je i oslikao živote ljudi koji su bili i ostali svijetla strana grada Banjaluke. To su ljudi koji su na ovaj način sačuvani od smrti, odnosno njihovim primjerima generacije koje dolaze imaće priliku da se ugledaju i moći će postojano i ponosno koračati baš onako kako su Bošnjaci muslimani stoljećima na ovim prostorima to činili - rekao je efendija Okanović.

(A.S. / Preporod.info)