Odbranu Mostara 15. jula 1993. važno je akademski valorizirati

Centralnu manifestaciju obilježavanja 31. godišnjice odbrane južnog dijela Mostara od HVO-a i HV-a, Jedinstvena organizacija boraca (JOB) upriličila je sinoć na malonogometnom stadionu u Carskim vinogradima.

Kulturnom programu na kojem su se obratili Ramiz Fajić, u ime organizacionog odbora i Sead Jusić, drugi komandant 505. bužimske viteške brigade prisustvovao je veliki broj posjetilaca, predstavnika udruženja proisteklih iz odbrambeno oslobodilačkog rata, političkih zvaničnika, kulturnih i javnih radnika.

Prije kulturnog programa, brojne delegacije su na spomen ploči polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe iskazale dužno poštovanje šehidima i poginulim borcima u toj sudbonosni borbi za opstojnost slobodne i nezavisne države Bosne i Hercegovine.

Ova bitka je značajna i po tome što je u njoj 15. jula 1993. evidentirano učešće regularnih jedinica Hrvatske vojske na prostoru Mostara i Hercegovine. Junuz Marić, jedan od ratnih komandanta 3. bataljona 48. brigade, u to vrijeme komandir čete, podsjeća kako su snage HVO-a i HV-a, na osnovu šireg plana političkog i vojnog vrha Republike Hrvatske i Herceg–Bosne, izvršili napad s ciljem presijecanja i razdvajanja teritorij koji je kontrolisala A RBiH. 

- Ti planovi su doživjeli debakl. Doživjeli su nešto od čega se nisu oporavili i što nisu više pokušali do kraja radnih dejstava. Bio je to zadnji pokušaj da ožive Herceg Bosnu na prostoru koji su oni zamislili - kazao je Marić.

Napad tog jutra, prisjeća se Marić, hrvatske snage su izvršile na dva pravca. Glavni pravac napada bio je selo Kočine – Energopetrol - nadvožnjak. Pomoćni pravac bio je u rejonu Blagaja.

Odnos u naoružanju i ljudstvu bio je daleko na strani napadača. Braniocu na toj borbenoj liniji kod Carskih vinograda imali su samo jednu četu sa tri voda. Hrvatske vojne snage u jednom trenutku bile su probile linije odbrane i ušle u prve kuće sela Kočine, gdje su zarobili i ubili nekoliko civilnih osoba.

- Da ne bih ja izmišljao ko nas je napadao citirat ću zapovjednika 5. gardijske brigade „Sokolovi“ iz Vinkovaca koji je rekao da su ovdje došli i osmatrali teren tri dana, da nisu primijetili kretanja jedinca A RBiH. Rekao je da ih je A RBiH pustila unutar svojih borbenih linija i da su se tada suočili sa strahovitom pješadijskom paljbom. Rekao je da mu je to bio najteži dan u njegovoj vojničkoj karijeri. Po njegovom priznanju poginulo je 11 pripadnika 5. gardijske brigade „Sokolovi“, a 54 vojnika je  ranjeno.  Pored njih učestvovale su i duge jedince HV-a i HVO. To je dovoljan pokazatelj koliko velike oružane snage su napadale, a znamo svi koje su mogućnosti jedne čete koja je branila ovu zonu odgovornosti - rekao je Marić.

Na drugim pravcima linija odbrane osim pripadnika 48. brigade frontalnom napadu odlučno su se suprotstavili i pripadnici 41., 42. Brigade, bataljona „Šargan“ i dugih prištapskih jedinica.

- Strah me i pomisliti šta bi bilo na ovim prostorima da to, taj dan nije odbranjeno i da nije učinjen napor da se zaustavi ofanziva HV-a i HVO-a - naglasio je Marić.  

I ova bitka, kao i sve duge, bilo da se radi o bitkama u zapadnim, sjevernim, centralnim i drugim dijelovima države je jedna od važnijih bitaka za opstojnost i državotvornost Bosne i Hercegovine i stoga je, smatra Sead Jusić, važno na temeljit i ispravan način valorizirati u kontekstu stvarnih i neiskrivljenih događaja. 

- Mi moramo znati, sa svakog dijela šta je u datom momentu bio doprinos, pa često puta i ključni doprinos, za opstanak naše domovine u ovim gabaritima u kojima jeste danas - kazao je.

Obilježavanje značajnih godišnjica A RBiH Jusić doživljava kao realizaciju višestoljetnog sna brojnih generacija bosanskog i bošnjačkog naroda još od 4. avgusta 1737. kada su Bošnjaci pod Banjalukom izvojevali jednu od najvećih historijskih pobjeda nad austrijskom vojskom i iskazali svoju samosvijest o sebi da nisu nikakva turska ili bilo čija carevina već da oni imaju svoju zemlju i svoj identitet.

- Naše su generacije bile sudionici tog čina, predvođene prvim predsjednikom Predsjedništva RBiH, Alijom Izetbegovićem i našim političkom strankom, u to doba narodnim pokretom SDA, da težnje Bošnjak kroz stoljeća pretvore u stvarnost - rekao je Jusić.

Na kraju je poručio da je sada vrijeme da se na akademski način taj doprinos kvalitetno valorizira zbog jasne orijentacije i odgovora na izazove i sadašnjosti i budućnosti.

(H.E./Preporod.info)