Saračević: Dijaspora treba raditi na tome da Dan sjećanja na genocid u Srebrenici obilježavaju i državne institucije i organizacije u zemljama širom svijeta

Dan nakon obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica i prve zvanične komemoracije u Ujedinjenim nacijama razgovarali smo sa Damirom Saračevićem, predsjednikom Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“.

Na inicijativu Saveza rezolucija je u austrijskom Parlamentu usvojena još 2022. godine, a 7. jula su u Beču organizovali Marš mira i javni skup na kojem su prisustvovale značajne zvanice i veliki broj građana.

Preporod.info: Vidjeli smo dio vaših aktivnosti od 7. jula, a koje su veoma značajan doprinos izgradnji kulture sjećanja na genocid u Srebrenici. Na koji način se iz vašeg aktivizma i drugih aktivnih zajednica mogu okoristiti i ostale zajednice bosanske dijaspore, te zajedničkim snagama doprinijeti promovisanju istih ideja i vrijednosti?

Saračević: Naš savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“ je 2019. godine osnovalo 21 građansko udruženje upravo sa ciljem uspostavljanja sinergije, koordiniranja aktivnosti i djelovanja zajedničkim snagama. Taj naš glas Saveza na državnom nivou nam otvara nove mogućnosti pozitivnog utjecaja na širu društvenu zajednicu. Ujedno imamo dobru saradnju i sa Islamskom zajednicom, te su u junu u Kulturnom centru Gornje Austrije Rijaset IZ u BiH zajedno sa udruženjem Centar savremenih inicijativa, uz podršku Federalnog ministarstva za izbjeglice i raseljena lica organizirali izložbu sa predavanjima na temu genocida u Srebrenici.

Mi smo kao Savez smo također umreženi s organizacijama i aktivistima iz drugih zemalja, te i tako zajedno osmišljamo i jedni druge informiramo o aktivnostima.

Jedna od naših aktivnosti je i Marš mira i javni skup u Beču povodom Međunarodnog Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kojeg ste spomenuli. Tom događaju je ove godine 07. jula 2024. prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi, te je on izdignut na internacionalni nivo. Među govornicima su bili visoki zvaničnici iz Austrije i Bosne i Hercegovine, te istaknute osobe iz civilnog društva. Učesnici u programu su dolazili iz sedam nacija.

Ako se ujedinimo oko lijepih namjera, ako budemo otvoreni za razgovor i saradnju, te budemo zajednica viših i plemeniti ciljeva, onda ni uspjeh neće izostati.

Preporod.info: Koje promjene u aktivizmu je donijelo usvajanje Rezolucije o Srebrenici? Kakve nove mogućnosti za djelovanje vašeg udruženja vidite nakon njenog usvajanja?

Saračević: Kao najprije bih spomenuo da je naš savez „Consilium Bosniacum“ još 2020. godine pokrenuo inicijativu za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u austrijskom parlamentu. Nakon dvije godine lobiranja i razgovora sa austrijskim strankama, ta rezolucija je jednoglasno usvojena u austrijskom parlamentu 06. jula 2022. godine, za koju su čak glasali i desničari u parlamentu, koji su inače imali dobre odnose s velikosrpskim nacionalistima. Mi smo radili i na tekstu rezolucije, u kojem je istaknuta važnost njegovanja kulture sjećanja.

Što se tiče rezolucije generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici, za koju je naravno i Austrija glasala, ona je dodatno prouzrokovala internacionalizaciju obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida. Iako se na tom nivou tek od sljedeće godine zvanično obilježava taj Dan, ona je već sada ohrabrila određene zvaničnike i organizacije da jasno izgovore tu istinu i daju svoj doprinos u sprječavanju takvih i sličnih zločina u Bosni i Hercegovini i svijetu.

Ta Rezolucija i nama otvara dodatna vrata i simboliku, te već imamo i nove planove i konkretne aktivnosti po pitanju memorijalizacije sa kojima ćemo uskoro izaći u javnost.

Preporod.info: Šta čini, i šta još može učiniti bosanska dijaspora u osiguranju da se zaista ne zaboravi i nikome ne ponovi genocid koji je počinjen u Srebrenici?

Saračević: Trebamo početi od kućnog odgoja, te graditi pravičnu svijest kod naše djece, a ujedno ne dozvoliti da se prenosi mržnja prema drugom i drugačijem. Mi u svakom trenutku trebamo izražavati našu posvećenost mirnom svijetu i dobru, jer samo dobro može odagnati zlo i samo ljubav može ugasiti mržnju. Trajni mir može nastati samo tamo, gdje vladaju povjerenje i pravda.

Naša dijaspora treba izaći iz svojih okvira, te raditi na tome da Dan sjećanja na genocid u Srebrenici obilježavaju i državne institucije i organizacije u zemljama širom svijeta.

Pored komemorijalizacije nam je potrebna i memorijalizacija genocida u Srebrenici, kao i uvođenje te teme u školske sisteme, da bi se gradila svijest o tome, a ne samo sjećanje u određenim danima. Zajedno sa drugima treba razgovarati i razmišljati o uzrocima zločina i genocida, njihovim posljedicama i načinu njihovog sprječavanja u budućnosti.

(Preporod.info)