Upućen zahtijev Institutu: Porodice žrtava genocida traže obilježavanje mjesta masovnih grobnica

Institutu za nestale osobe u Bosni i Hercegovini prošle sedmice upućen je zahtjev za obilježavanje mjesta masovne grobnice u kojoj su pronađena tijela njihovih najmilijih, potvrdila je za Preporod.info Emza Fazlić, portparol Instituta.

- Udruženja majki iz Srebrenice prošle sedmice su Institutu predali jedan takav zahtjev kako bi dobili potvrdu o lokalitetu na kojem je pronađena grobnica i podatke koliko je tijela ekshumirano i identifikovano iz te grobnice, a radi se o obilježavanju masovne grobnice otkrivena na lokalitetu Zeleni Jadar - navodi Fazlić.

Žrtve genocida u Srebrenici pronađene su u više od 80 masovnih grobnica, a veliki broj je nađen i na površini zemlje.

Mnoge od tih grobnica danas je teško naći jer su zarasle i nemaju obilježja, zbog čega je Udruženje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" podnijelo zahtijev da se takva mjesta obilježe s ciljem očuvanja kolektivnog sjećanja na žrtve. To je predviđeno u i Zakonu o nestalim osobama u BiH koji postoji 20 godina, ali do danas ta mogućnost nije korištena.

- Prema Zakonu o nestalim osobama, porodice nestalih osoba ili njihova udruženja mogu zatražiti da se mjesta ukopa i iskopavanja (pojedinačna ili zajednička mjesta) obilježe, bez obzira na broj žrtava, odnosno nestalih osoba. Obilježavanje mjesta ukopa i iskopavanja realizira se nakon što mjerodavni organ za traženje nestalih osoba izda uvjerenje - potvrdu da je na predloženom lokalitetu za obilježavanje izvršeno iskopavanje tijela, odnosno da je postojala grobnica. Takvu potvrdu izdaje Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine - navodi Fazlić.

S druge strane, kako pojašnjava, mjerodavni organ općine na kojoj se nalazi lokalitet koji porodice ili udruženja žele obilježiti, izdat će odgovarajuće dozvole za postavljanje spomen-ploče ili drugog prigodnog obilježja.

- Prema Zakonu o nestalim osobama, izgled obilježja ili spomen-ploče, finansiranje i druga pitanja reguliraju se Pravilnikom o obilježavanju mjesta ukopa i iskopavanja nestalih osoba. Ono što nije nikada riješeno i zbog čega postoje godinama problemi jeste što je taj dio aktivnosti bio planiran da se rješava kroz fond za podršku porodicama nestalih koji zapravo nikada nije formiran i stavljen u funkciju te je zbog toga potrebno pronaći sredstva kako bi se finansirao cijeli postupak obilježavanja lokacije na kojoj je pronađena masovna grobnica a sa ciljem njegovanja kulture sjećanja - kazala nam je Fazlić.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, u izjavi za Preporod.info kazala je da je važno da se masovne grobnice obilježe.

Jedan od razloga je što, kako kaže, brzo se zaboravlja, a posebno zbog majki kojima je životna želja pronaći kosti svojih najmilijih, djece.

- Mnoge majke, njih više od 500, umrlo je, a nisu dočekale da pronađu djecu. Mi majke nemamo dva života, pa da možemo da se sjećamo toga. Zbog budućnosti porodica bitno je obilježiti mjesta masovnih grobnica. Naša djeca trebaju da uče, treba da se zna da je tu bila masovna grobnica - ističe Subašić.

Osim obilježavanja grobnica, mjesta stradanja također se nedovoljno obilježavaju. Mnoga takva mjesta zarastaju u šipražje iako svijedoče najstrašnijim zločinima. Takvu situaciju imamo u Trnovu, gdje je već sada na zapuštenoj livadi prolivena krv šest Srebreničana, mladića koje su pripadnici srpske paravojne formacije "Škorpioni" ubili pucajući im u leđa.

Sačuvati od zaborava zločin koji su počinili četnici 17. jula 1995. godine može samo spomen-obilježje.

Svih ovih godina na zapuštenu livadu majke dolaze da polože cvijeće, sjete se ovog svirepog ubistva. Kako vrijeme bude prolazilo pitanje je da li će iko kada majki ne bude, a mnoge nisu među živima kao što je Nura Alispahić, čiji je 16-godišnji sin Azmir kao najmlađa žrtva ubijen na ovom stratištu, više svjedočiti tom zločinu.

Isti slučaj je i sa Poljoprivrednim magacinom Kravica, gdje je streljano i ubijeno više od 1.300 Bošnjaka. Taj objekat danas je obnovljen, izvršena je asanacija i zatrti tragovi zločina. Nigdje ne postoji obilježje o stradanjima Bošnjaka na tom lokalitetu.