Arheološki park Kalin-hadži Alijine džamije dobija konture originalnog džamijskog harema

Radovi na uređenju arheološkog parka Kalin-hadži Alijine džamije odvijaju se u skladu s projektom konzerviranja i planiranom dinamikom, u šta se tokom posjete gradilištu uvjerio i dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, koja je jedan od inicijatora i realizatora uređenja lokaliteta harema džamije u tri faze.

Direktor Zajimović pored obilaska gradilišta izvršio je uvid u radove koji se izvode po projektu koji je izradio Zavod za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo.

Tom prilikom susreo se predstavnicima izvođača radova Unigradnjad.o.o. kao i sa projektantskim nadzorom, nakon čega je konstatovao da se posao odvija u skladu sa projektom.

Inače, projektom su predviđene tri faze, prva je arheološko istraživanje koje je završena 2017. godine i to u saradnji Vakufske direkcije, Društva arheologa 1894 i Muzeja Grada Sarajeva.

Trenutno se realizira druga faza koja podrazumijeva konzerviranje pronađenih ostataka džamije, mekteba, harema i mezarja. Treća i konačna faza projekta bit će izgradnja džamije koje je bila na ovom lokalitetu u formi i dimenzijama koje budu moguće uzimajući u obzir da je dio temelja džamije sada ispod stambene zgrade.

Kako je istakao direktor Zajimović, ovim projektom Grad Sarajevo, svi građani, ali i turisti moći će da se na licu mjesta uvjere u obim rušenja i razaranja vjerskog objekta od strane socijalističkih vlasti.

Također će konačno moći vidjeti šta je sve na tom prostoru nekada egzistiralo; ostatke džamije, mekteba, šadrvana kao i mezarja uglednih sarajevskih porodica među kojima su i članovi porodice Kulović po kojoj je i ulica koja prolazi pored arheološkog parka dobila ime.

I treće, veoma važno, jeste oživljavanje jednog harema, kulture sjećanja, kao i bogate ostavštine koja je tu egzistirala nekoliko stoljeća.

Čak se i Austro -Ugarska monarhija ponosila objektima koji svaki za sebe predstavlja ljudsko dostignuće i određen segment ukupne kulture i privrede jednog grada.

S jedne strane pozorište kao izraz kulturnog, s druge strane džamija kao izraz vjerskog, s treće strane sud koji predstavlja zakonodavnu vlast, a na četvrtoj strani pošta kao simbol napretka i komunikacije.

Austro-Ugarskoj kao i ni sistemima poslije nje nije smetala džamija pored pozorišta. Vrlim socijalističkim vlastima jeste pa su je srušili a njene ostatke, kao i ostatke mekteba i mezarova preko noći zatrpali. Zbog svega toga značajan je i važan projekat konzervacije ostataka, kako bi se javnosti pokazalo sve što su te vlasti bile zatrpale.

Također, direktor Vakufske direkcije tokom boravka informisan je da su izvođači radova naišli na ostatke još nekoliko mezarova koji su bili zatrpani ispod ceste. Oni će svi biti otkopani i konzervirani kako bi se, zajedno sa ostalima, prezentirali javnosti.

Arheološki park će biti uređen tako da će turisti i prolaznici moći da uđu u jedan dio parka i putem digitalne table kao i ulaskom u dio harema moći da pogledaju šta se sve nalazi na toj lokaciji.

Ovim projektom ne samo da se obogaćuje vjerski i kulturni život društva, već se podstiče ekonomski razvoj i promoviše obrazovanje i očuvanje historijskog naslijeđa. To je ulaganje koje ima dugoročne koristi za društvo u cjelini.

Džamija Kalin hadži Alije bila je jedna od najljepših u Sarajeva. izgrađena je 1535. godine, a srušena je 1947. godine. Osnivač džamije i mutevelija bio je Kalin hadži Alija, a njen izgled znamo zahvaljujući jednom crtežu koji se čuva u Muzeju Sarajeva. Tarihove džamije čuva se u Gazi Husrev-begovojbiblioteci. Na mjestu jednog dijela džamije izgrađena je višespratnica.