Zenički studenti i đaci s profesorima i sugrađanima obilježili Dan bijelih traka
Prigodnim programom na Pravnom fakultetu u Zenici i ispred centralnog gradskog spomen-obilježja “Kameni spavač” te tradicionalnim mimohodom gradskim ulicama i polaganjem cvijeća, studenti tog zeničkog fakulteta, zatim srednjoškolci i građani Zenice obilježili su 31. maj, Dan bijelih traka, čime su ponovo odali počast bošnjačkim i hrvatskim žrtvama Grada Prijedora.
Dan bijelih traka obilježava se u Zenici već godinama u organizaciji Katedre za historiju države Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Udruženja studenata ELSA Zenica te Asocijacije studenata Pravnog fakulteta.
- Trebamo se sjećati počinjenih međunarodnih zločina. Na cijelom području Bosne i Hercegovine danas obilježavamo Dan bijelih traka, za sve zločine koji su počinjeni u Prijedoru, odnosno na području Prijedora. Području sa najviše koncentracionih logora na prostoru BiH i području sa najviše masovnih grobnica na području BiH - kazao je vanredni profesor Međunarodnog prava na Pravnom fakultetu UNZE-a dr. Enis Omerović.
Treba se, dodao je, sjećati žrtava Prijedora kako bi se borili protiv negiranja i poricanja svih najtežih međunarodnih zločina, protiv negiranja svih osnovnih vrijednosti međunarodnog prava i međunarodne zajednice.
- Trebamo se sjećati da bismo, zapravo, učili mlade naraštaje i mlade generacije. Da se borimo protiv nekažnjivosti; da se borimo za opstanak ljudskih skupina i onih osnovnih vrijednosti, ispod čije “crvene linije” cijela međuanrodna zajednica i cijeli svijet ne mogu ići - poručio je Omerović.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana, među kojima je 102 djece. Procjene su da je, u proteklom ratu u BiH od 1992.-1995. godine, protjerano preko 50.000 građana tog grada bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, od kojih je 30.000 prošlo ili život okončalo u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje.
Prijedorčani bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, po naredbi štaba lokalnih srpskih vlasti, krajem maja 1992. godine bili su prinuđeni da na svoje kuće izvjese bijele čaršafe, a na rukama da nose bijele trake, čime su dodatno bili poniženi te lišeni bilo kakvih ljudskih prava pa otuda i simbolika “bijele trake”, odnosno obilježavanje Dana bijelih traka.
(Preporod.info)
