Jasmin Medić o današnjim dešavanjima u Prijedoru: Na sceni je srpski nacionalistički narativ koji je u osnovi isključivo lažan i revizionistički

U Prijedoru je, uoči Dana bijelih traka 31. maja i obilježavanja progona Bošnjaka i Hrvata ovog grada, danas održan "defile povodom tzv. odbrane grada" u organizaciji Gradske uprave Prijedora od “muslimansko-hrvatskih neprijatelja".Tokom defilea čule su se pjesme "Veseli se srpski rode" i "Marš na Drinu", a položeni su vijenci ispred spomen-ploče "Za krst časni".

Ista ta Gradska uprava Prijedora koja obilježava tzv. "dan odbrane" i gradonačelnik Slobodan Javor ne dozvoljavaju da se napravi spomen-obilježje za 102 ubijene djece nesrpske nacionalnosti u Prijedoru, ali i za druge žrtve nesrpske nacionalnosti koji su 1992. ubijeni u ovom gradu. U znak sjećanja na te žrtve sutra će članovi porodica, delegacije, aktivisti položili cvijeće na gradskom trgu.

Ovakvim ponašanjem i potezima vlasti u RS-u ponovo demonstriraju ne samo da nemaju poštovanja za žrtve, nego ih i dodatno vrijeđaju, te da i 32 godine nakon zločina i dalje baštine djela zločinačkih politika koje su u smrt poslale 3.176 nevinih Prijedorčana.

Jasmin Medić, historičar iz Instituta za historiju u Sarajevu ističe da se "Dan ’odbrane’ Prijedora” već dužni niz godina obilježava u Prijedoru od strane gradskih vlasti i boračkih udruženja, želeći da 30. maj predstave kao dan početka sukoba u Prijedoru i to na način da kažu da su tada Srbi odbranili Prijedor od "muslimanskih i hrvatskih ekstremista".

- Naravno, oni ne žele da se priča o tome da je do tog datuma SDS uz JNA nelegalno preuzeo vlast u Prijedoru (30. aprila), da su srpske vojne i policijske strukture napale Hambarine (23.maj), napale Kozarac i njegova okolina (24.maj), da su pale prve granate na Briševo (27. maj), a i da su formirani prijedorski logori Omarska, Keraterm i Trnopolje (24-26. maj). Dakle, do tog momenta ubijeno je nekoliko stotina civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u opštini Prijedor. Kao odgovor na to jedna grupa Bošnjaka i Hrvata pokušala je osloboditi Prijedor i vratiti ga legalnoj vlasti. Dakle, na sceni je srpski nacionalistički narativ koji je u osnovi isključivo lažan i revizionistički, a gore sam naveo primjere za to – kaže Medić.

Navodi da nikome više nema potrebe dokazivati ono što je u nekoliko predmeta pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju dokazano, a to je da su Bošnjaci i Hrvati od 31. maja 1992. godine pa nadalje morali staviti bijelu traku oko ruke prilikom kretanja gradom. Također su morali okačiti bijele čaršafe na svoja domaćinstva.

Sutra će se u centru Prijedoru biti održano centralno obilježavanje Dana bijelih traka, a posebno je važno naglasiti da će roditelji ubijene djece (a u Prijedoru je ubijeno 102 djece i maloljetnika) i ove godine od gradskih vlasti tražiti da se odobri izgradnja spomen-obilježja na njihovu djecu. Do sada niti jedna stranka koja je bila na vlasti u Prijedoru nije odobrila zahtjeva roditelja pa ćemo vidjeti kako će biti u narednom period – kaže Medić.

Podsjećamo, vlasti bosanskih Srba su 1992. godine naredile nesrpskom stanovništvu da nose bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okače bijele čaršafe.

Ovako je glasio poziv upućen preko Radija Prijedor 31. maja 1992. godine:

"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice."

Međunarodni dan bijelih traka u Prijedoru posljednjih godina se obilježavao mirnom šetnjom kroz prijedorske ulice i polaganjem 102 cvijeta za 102 ubijena djeteta Prijedora.

Prema podacima Udruženja "Prijedor '92“, do sada je registrovano 3.176 Prijedorčana koji su ubijeni ili nestali tokom rata, uglavnom se radi o civilima, u najvećem broju Bošnjacima, zatim Hrvatima, dok su ubijeni i Romi, Albanci kao i neki Srbi. Među žrtvama je bilo i 256 žena te 102 djece. Za zločine počinjene na prijedorskoj općini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.

(Preporod.info)