Prepjevi svjetskog klasika Sadija Širazija „Đulistan“ i „Bustan“ promovirani i u Mostaru

Prevod i prepjev na bosanski jezik dva znamenita djela svjetskog klasika Sadija Širazija „Đulistan“ i „Bustan“, napisana na perzijskom jeziku početkom 13. stoljeća, sinoć su promovirani u Centru za kulturu Grada Mostara.

Promocija je održana u sklopu programa ovogodišnje manifestacije „Dani mevluda i zikra“.  

- Za objavljivanje klasika i nije potreban neki vanredan povod. Dovoljna je činjenica da se radi o djelima Sadija Širazija - istakao je direktor izdavačke kuće „Dobra knjiga“ Izedin Šikalo.

Oni su, naime, imali namjeru da objave raniji prevod „Đulistana“ Saliha Trake, no na sugestiju prof.dr. Munira Drkića od toga su odustali jer je Trakin prevod imao intenciju vjerodostojnog prevođenja, i samim tim lišen je poetičnosti transponiranog teksta, što je kod čitalaca značajno otežavalo konačan doživljaj.

Očekivanja izdavača bila su naglašeno optimistična što se potvrdilo na nedavno održanom Sarajevskom sajmu knjige.

- Postoji narativ koji govori o otežanim okolnostima za izdavače kada je u pitanju prodaja i plasman štampanih knjiga, no ja kao optimista ne mogu tako govoriti. Interestavno je da se ljudi vraćaju knjizi, da su se Bošnjaci probudili. Mislili smo da je to odraz pandemije korona virusa, ali evo nije - kazao je Šikalo.

„Đulistan“  je najčitanije Sadijevo djelo u cjelokupnoj historiji književnosti, napisano na perzijskom jeziku. Napisano je u rimovanoj prozi prožetoj stihovima.

- Spada u moralno-didaktičku književnost čiji je cilj bio oplemeniti, odnosno pozlatiti ljudska srca. Tekst je bio široko rasprostranjen, najviše upotrebljavan u medresama, od Indije, na istoku, do Balkana, na zapadu. Bosna je bila krajnji zapadni prostor te vrste perzijske pismenosti, a „Đulistan“ je bio, bez premca, najzastupljenije djelo među obrazovnim  ljudima i ovdašnjom intelektualnom elitom - naglasio je prevodilac „Đulistana“ prof.dr. Munir Drkić.

Osim njega Đulistan su na bosanski prevodili Junus Remzi krajem 19. stoljeća, Muhamed Seid Serdarević, Šaćir Sikirić početkom 20. stoljeća, Salih Trako 1989. godine i Ahmed Ananda 2005. godine s engleskog jezika.

Za razliku od ranijih prevoda koji su nastojali prenijeti samo sadržaj i poruku njegov prevod i prepijev slijedi književno-estetski i formalni kvalitet „Đulistana“.

Sama činjenica da je „Bustan“ po prvi put preveden na bosanski jezik za njegovog prevodica mr. Mumara Kodrića predstavljao je veliki izazov.

- Bilo mi je i veliko zadovoljstvo, ali i veliki osjećaj odgovornosti da ne iznevjerim tako važno djelo koje je stoljećima u svom izvorniku bilo prisutno u kulturi Bošnjaka. „Bustan“  sadrži deset tematskih poglavlja koja se bave po jednom moralnom vrlinom, za koju je Sadi smatrao da je neophodna u izgradnji zdravog čovjeka - prokomentirao je Kodrić.  

Prevod „Đulistana“ i „Bustana“ na bosanski jezik, prema ocjeni prof. dr. Ahmeda Zildžića je veliki događaj za našu kulturu, obzirom da se radi o remek djelima svjetskog klasika.

- Ona uveliko prevazilaze ono što mi smatramo i podrazumijevamo pod književnosti. Ovo je nešto što donosi razloge da slavimo postignuća i da slavimo mlade autore, prevodioce koji su na tome radili naporno i koji su to uspješno i realizirali - kazao je Zildžić.

Mostarska promocija „Đulistana“ i „Bustana“ organizirana je odmah iza sarajevske, čime je istaknuta i činjenica da je Mostar stoljećima njegovao specifičan odnos prama ovim remek djelima, zbog čega je, s razlogom, važio kao grad nauke i učenosti.

(Hasan Eminović/Preporod.info)