Ramazanski kviz 2024: Kad su Bošnjaci vladali svijetom

Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini će i ove godine u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice organizirati Ramazanski kviz "Vjera i domovina".

Kviz će biti realiziran na portalu Preporod.info od 30. marta do 9. aprila 2024. godine. Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano jedno predavanje, koje će biti podijeljeno zvaničnoj Facebook stranici ovog portala.

Pravo učešća u ovom kvizu imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 20 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 9. aprila 2024. godine, u 14.00 sati.

Detaljno uputstvo dostupno ovdje. 

Kad su Bošnjaci vladali svijetom

Ovo je zapis o uspjehu Bošnjaka kroz povijest koji su postigli u vrijeme Osmanske vladavine, a koji su postigli svojim čvrstim uvjerenjem, pameću, znanjem, svojim darom, hrabrošću, vještinom i umijećem.

Kada su vrijednosti islama dotakle Dobre Bošnjane, tada su čvrsto stupili na svjetsku pozornicu. Vrlo brzo su postali respektabilan narod i cijenjeni širom svijeta. Bošnjaci su dali doprinos u različitim područjima naučnog, kulturnog i društvenog  angažmana. Bili su uspješni vladari, naučnici, ljekari, sudije i drugo.

Kao miroljubiv narod Bošnjaci nisu nikada napadali nijednu susjednu zemlju niti okupirali druge. Međutim, Bošnjaci su vladali drugim zemljama, pameću, znanjem, mudrošću i vještinom. Kao veziri upravljali su Osmanski carstvom, kao paše upravljali su Mađarskom, Rumunijom, Srbijom, Albanijom, Grčkom, Sirijom, Irakom, Libijom, Egiptom i dalekim Jemenom. Vladali su kao Sandžak-bezi, Kliškim, Krčkim, Ličkim, Dalmacijom i Likom. Potom, Požeškim krajem, Čazmanskim područjem, Slavonijom itd. Od toga je bila velika korist.  

- Kada je najpoznatije ime, Mehmed-paša Sokolović, upravljao Osmasnkim cartvom u statusu velikog vezira, izgrađena su vrijedna zdanja širom svijeta, a u Domovini je Ćuprijom spojio dvije obale Drine u Višegradu - most Mehmed-paše Sokolovića.

- Kada je građena džamija Ferhadija u Banja Luci, Ferhat-paša je bio budimski vezir. Kad je građena džamija Kuršumlijau Maglaju, Jusuf-paša je bio budimski vezir.

- Kada je građena zelena džamija u Novoj Kasabi od ukrasnog Andezita, Musa-paša je bio budimski vezir.

- Skenderija u Sarajevu je imala potkupolnu džamiju Skenderija i tekiju koju je sagradio Skender-paša i njegov sin Mustafa-paša. U to vrijeme kada je građena džamija, Mustafa-paša Skenderpašić je upravljao Libijom.

- Kada je građena najljepša sandžačka džamija Husejnija u Taslidžiju - Pljevljima, Husein-paša Bojanić je upravljao Egiptom.

Dvadeset sedam Bošnjaka u Osmanskoj vlasti upravljali su kao valije, veziri, i drugi visoki činovnici.

Ovdje bi se moglo govoriti o vojsci, hrabrosti Bošnjaka koja je dokazana i opjevana. Bošnjaci su narod epski opjevan. Brojni su junaci, bojevi i bitke u kojima su pobjeđivali.

Malo je poznato da su Bošnjaci kao Kabudan-paše - admirali osmanske mornarice decenijama suvereno vladali Sredozemljem. Jedan od takvih, Semiz Ali-paša koji je ostavio brojne hajrate u Domovini.  U rodnoj Prači mu je napravljeno turbe.

Bošnjaci su bili na svakom položaju koji se mogao dobiti u Osmanskome carstvu pameću i znanjem. Pored Velikog vezira, vezira u pojedinim pokrajinama, važnu službu u Osmanskom carstvu predstavljao je Kadi-asker - Vrhovni vojni sudac. Bošnjaci su imali svoga Kadi-askera za područje Anadolskog i Rumelijskog pašaluka.

- Vrhovna vjerska uloga ustanovljena u zvanju Šejhul-islam koju su obavljala dvojica Bošnjaka. Mehmed Refik Hadžiabdić, Šejhul-islam koga je dala Rogatica, a drugi je iz Foče Mustafa Bali Zade.

- Sedam Bošnjaka su nosili visoku titulu Mulle od Mekke i Medine, a posljednji je bio Džemaluddin-ef Čaušević, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 1913-1930. godine.

Bošnjaci su bili kadije i sudili u Budimu, Adaru, Temišvaru, Sofiji, Larisi u Grčkoj, Kruji u Albaniji, Halep u Damasku, Istanbulu, Kairu, Bagdadu, Mekki, Medini i drugim centrima širom muslimanskog svijeta.

Islam podstiče traženje nauke za koju ne određuje životnu dob niti određuje mjesto gdje učiti. Učiti od svakoga ono što je općekorisno! Tako i poslije bitke na Bedru muslimani Medinske zajednice zarobljene vojnike nagrađuju oslobađanjem kada završe opismenjavanje određenog broja stanovnika Medine. Muslimani u svijetu su bili vodeći u medicini, astronomiji, matematici, hemiji i dugim znanostima.

Bošnjaci su sa prihvatanjem Islama prihvatili takav duh ljubavi prema nauci i poštovanje učenih. Nije bilo poznate knjige u svijetu, a da nije bila u Bosni. Postajala je čvrsta kopča sa svijetom nauke. I to je pomoglo da Bošnjaci vladaju svim disciplinama koje su u to doba bile od značaja za cijeli svijet.

- Poznato je kazivanje o Bošnjaku, Muhammed Musić, Al' je prozvan Alamek - što bi značilo SVEZNALICA.  Bio je nadaren, vrijedan, marljiv i posebno se interesirao za tumačenje Kur'ana i imao je dobrog muderrisa u Gazi Husrev-beovoj medresi. Napisao je tefsir koji još nije preveden na naš jezik i nije sakupljen na jedno mjesto. Dijelovi rukopisa se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, dio u Sulejmaniji u Istanbulu, dio u Kairskoj biblioteci, dio u Beogradu u Univerzitetskoj bibiloteci i jedan dio u Kalifornijskoj biblioteci u Los Angelesu, SAD.

- Drugi primjer, je Abdullah Bošnjak koji je protumačio Ibn Arebijevo djelo ‘Fusus-l-hikem - Pečat mudrosti na 1300 štampanih strana na turskom - staroosmanskom jeziku koji je štampan u Kairu krajem XIX stoljeća. Djelo do danas nije štampano i čuva se u rukopisu. Original se čuva u Dablinu u Irskoj.

Ovo je samo dio uspješnih Bošnjaka kroz povijest do velikana ovoga vremena koji znanjem, mudrošću promoviraju nacionalne i vjerske vrijednosti i hrabro stoje na braniku svoje domovine Bosne i Hercegovine do pobjede poput veličanstvenog uspjeha na Bedru.

(Preporod.info)