Sehurski program RTV BIR: Jezički abdest i mentalni gusul
Gost petnaestog izdanja desete sezone Sehurskog programa RTV BIR bio je prof. dr. Alen Kalajdžija, naučni savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
U ovom izdanju sehurskog programa sagovornici su razgovarali o bosanskom jeziku kao identitetu.
Prof. dr. Kaladžija ističe da je historija bosanskog jezika jako duga i da datira još od 12. stoljeća, a ne od 90-tih godina prošlog stoljeća, kako to neki žele podmetnuti.
- Kada govorimo o bosanskom jeziku, on je dio jugoslavenske jezičke zajednice koja preko slavenske doseže do indoevropske jezičke zajednice. Bosanski jezik ima svoj korijen i ima svoje porijeklo. Nema jezika bez govora, a jezik ne bi imao smisla kad ne bi imao značenja. Svi jezici imaju neke zajedničke dodirne tačke. Bosanski jezik je, najkraće kazano, evropski jezik koji pripada slavenskoj jezičkoj zajednici i emancipirao se u 12. stoljeću, što je karakteristično za sve slavenske jezike kada je vrijeme razvitka jezika u pitanju - kazao je prof. dr. Kalajdžija.
Također prof. dr. Kalajdžija naglašava da je jezik odraz kulture, konteksta i civilizacije te da historijska slojevitost bosanskog jezika jeste jedna od njegovih prednosti.
- Mi od srednjeg vijeka imamo čak ćiriličnu pismenost koja nam se, spletom nekih historijskih okolnosti, javno zagubila. To je ostalo sačuvano u nekim privatnim zbirkama, porodičnim da tako kažemo. Imali smo glagoljicu, kao i bosančicu. Nakon toga, arebica dolaskom Osmanlija na ove prostore. Nakon toga svega, dolazi litinica kao danas dominantno pismo. Sve ovo govori o kakvoj se kulturnoj baštini radi kad je bosanski jezik u pitanju - naveo je prof. dr. Kalajdžija.
On zaključuje da su jezik i govor Božiji darovi i da je ramazan prilika da se čuvamo pretjerenog korištenja jezika na neadekvatan način, a koristištenja istog za adekvatan i lijep govor i pristup.
- Stari ljudi su rekli: "Progovori da vidim ko si?!". To ima veze da čovjek do znanja i saznanja dolazi sa uglavnom čulom vida. U javnom prostoru često dominiraju loše i negativne vijesti, iako ima mnogo pozitivnijih vijesti. Moramo voditi računa da budemo, prije svega, ljudi i da se kontroliramo, korigujemo i prihvatamo. Putem jezika, mnogo možemo uraditi na tom planu - poručio je prof. dr. Kalajdžija.
(Asim Zukić/Preporod.info)
