Novozelandski teolog Pratt: Meta napada u Christchurchu bili su muslimani koji su smatrani okupatorima
Novozelandski teolog prof. dr. Douglas Pratt izjavio je da su glavna meta terorističkih napada na dvije džamije u Christchurchu 2019. godine bili muslimani koji su okarakterisani kao "drugi i drugačiji".
Profesor teologije i istraživač na Univerzitetu u Bernu u Švicarskoj i Univerzitetu Birmingham u Engleskoj Pratt je za agenciju Anadoliju govorio o terorističkim napadima na džamije u Christchurchu koji su izvršeni 15. marta 2019. i kršćanskom fundamentalizmu.
Istakao je da je masakr u Christchurchu, u kojem je ubijena 51 osoba, bio podstaknut antimuslimanskom i ideologijom bjelačkog suprematizma.
- Ovo je bio teroristički napad, islamofobični napad. Bio je to napad motiviran kombinacijom bjelačke nadmoći, antiimigrantskog raspoloženja, antimuslimanskog raspoloženja i imao je za cilj da izazove neku jaču reakciju. Prava meta napada u Christchurchu bili su muslimani, koji su viđeni kao okupatori, kao drugi i drugačiji - rekao je Pratt.
Dodao je da je broj ljudi koji su ubijeni u napadima na džamiju u Christchurchu sličan broju stradalih u napadima 11. septembra u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u odnosu na broj stanovnika.
- Ubijen je 51 musliman, što je značajan dio muslimanske populacije na Novom Zelandu koja čini oko jedan posto stanovnika - kazao je Pratt.
Podsjetio je da je Brenton Tarrant, počinitelj napada u Christchurchu, bio inspirisan ekstremistom krajnje desnice Andersom Behringom Breivikom, koji je u Norveškoj 2011. godine ubio 77 ljudi, većinom djece.
Pratt je pojasnio da su religija i terorizam neraskidivo povezani u pozadini oba napada, napominjući da su obojica terorista imali fundamentalističke kršćanske stavove.
- Ako dolazite iz kršćanskog svijeta ili zapadnog kršćanstva, postoji pretpostavka da biti kršćanin znači biti bijelac i Evropljanin. To je isto da kažete da morate biti Arap da biste bili musliman. Naravno, postoje muslimani raznih nacionalnosti. Dakle, ako razmišljate na ovaj način, tada dolazi do iskrivljenih stavova i ekstremističkih pogleda na život - kazao je ovaj teolog.
Prema njegovom mišljenju, Tarrant kao i Anders Breivik željeli su da "kršćanski Zapad preduzme snažnu akciju kako bi povratio ono što je izgubljeno".
Podsjetio je da u manifestu teroriste Tarranta postoje tragovi straha od invazije muslimana i promjene evropske bijele rase.
- U svom manifestu jasno je kazao da su ljudi koje najviše mrzi oni koji su prešli na islam iz našeg društva. Osnovno značenje toga je stav 'mi smo u pravu, vi ste u krivu'. To je očiti oblik kršćanskog elitizma, koji je jednostavno način izražavanja isključivosti drugih - kazao je Pratt.
Potom je istakao da je stoga jasno da su napadi u Christchurchu uzrokovani Tarrantovim rasističkim i fundamentalističkim kršćanskim stavovima kao i snažnim antimuslimanskim idejama.
- Bjelački suprematizam u kršćanstvu ekstremni je oblik kršćanskog fundamentalizma. Kao što znate, kršćanski ultrakonzervativizam i fundamentalizam zagovaraju da su muslimani i kršćani zauvijek neprijatelji ili da su zauvijek suprotstavljeni jedni drugima. Oni odbacuju mogućnost bilo kakvog stvarnog dijaloga i zato su i antimuslimanski. Tolika sumnja prema muslimanima omogućila je Tarrantu da ode ovako daleko - pojasnio je ovaj profesor teologije.
Podsjetio je da je terorista Tarrant uživo prenosio napad na nalogu na društvenim mrežama.
- Želio je pokazati da takav čin ekstremizma može da se desi u svim dijelovima svijeta. Pokazao je da ako se tako nešto može dogoditi čak i u mirnoj i udaljenoj zemlji kao što je Novi Zeland, onda je jasno da nijedan musliman nigdje nije siguran. To je bio njegov cilj - kazao je Pratt.
Pratt je uporedio način na koji je terorista Tarrant izveo napad s kompjuterskim igricama.
- Postoji veza između stvarnosti i virtuelne stvarnosti. Na neki način, kombinacija prenosa uživo, videosnimka i muzike skoro da je ostavljala utisak igrice, kao nasilne igrice koju neki ljudi igraju. Gotovo je izgledalo nestvarno, ali ljudi su znali da je stvarno - rekao je.
Naglasio je da ideje ekstremne desnice postaju sve vidljivije putem platformi kao što su društvene mreže.
U tom kontekstu, podsjetio je na prvi teroristički napad kršćanskog fundamentaliste u australskoj državi Queensland 12. decembra 2023. godine u kojem su ubijena dva policajca i civil.
- S obzirom na sve ono što se trenutno događa u Sjedinjenim Američkim Državama i dominaciju Republikanske stranke, koja ima snažnu bazu podrške u onome što bih nazvao vrlo fundamentalističkim i krajnje desnim evangelističkim kršćanstvom, kao i mogućnost da ta stranka dođe na vlast sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, rekao bih da je u svijetu u mnogim regijama došlo do pomjeranja ka ekstremnoj desnici. Ovo nam sugeriše da će se ekstremizam povećati u nekim regijama, ako ne i globalno - kazao je Pratt.
Potom je podsjetio na značaj riječi Cemala Foude, imama Al Noor džamije, jedne od napadnutih džamija u Christchurchu.
- Ja sam kšćanski teolog i bio sam izuzetno zadovoljan govorom Cemala Foude na ceremoniji održanoj samo sedmicu ili dvije nakon napada. On je tada kazao da smo svi mi jedna rasa, ljudska rasa, i samo kroz ljubav ćemo preživjeti i da moramo naučiti voljeti. Muslimanski vođa je tada rekao 'mi patimo, ali korijen naše vjere je prihvatanje i ljubav'. Mnogi u sekularnoj zajednici na Novom Zelandu nikada nisu čuli ovakvo promišljanje od muslimana. Ovo je bio samo jedan od divnih ishoda koji su proizašli iz tako strašnog događaja - rekao je ovaj teolog.
Pratt je također poslao poruku i porodicama žrtava napada u Christchurchu.
- Es-selamu alejkum, neka nas Bog čuva. Nadamo se da ćemo prevladati terorizam, bol i nesporazume koji su doveli do ovih događaja. Elhamdulillah za sve blagodati koje imamo - kazao je prof. Pratt.
Es-selamu alejkum je pozdrav na arapskom jeziku, a znači "mir vama", a elhamdulillah je arapski izraz koji znači "hvala Bogu".
Teroristički napadi automatskim oružjem izvršeni su 15. marta 2019. godine na džamije Al Noor i Linwood u Christchurchu na Novom Zelandu tokom džume-namaz, sedmične molitve petkom.
Terorista Brenton Tarrant, koji je u napadima ubio 51 osobu i ranio 49, osuđen je na doživotni zatvor u avgustu 2020. godine.
(Preporod.info)