Iftarski program na Radiju BIR - Ahmed ef. Skopljak: Svijest o Bogu daje čovjeku snagu da se uspješno nosi sa životnim izazovima

Gost trećeg izdanja Iftarskog programa na radiju BIR, bio je Ahmed-ef. Skopljak, imam Magribija džamije, MIZ Sarajevo, a govorio je o temi „Bogobojaznost“.

Arapska riječ „et-taqwa“, koju najčešće prevodimo kao bogobajznost, označava oprez i čuvanje.

Najjednostavniji način na koji možemo definisati bogobojaznost jeste svijest o Bogu.

To je svijest o Božijoj Svemoći. Samo je On Svemoćan i Gospodar svega što postoji, daje život i smrt, njegovu odredbu ne može niko promijeniti. 

Bogobojaznost je i svijest čovjeka o sebi, na način da je svjestan svojih slabosti, svoje nemoći,   svoje ovisnosti o Gospodaru svjetova. Iz te svijesti o sebi javlja se čovjekova odgovornost za samoga sebe.

Spoznati Gospodara, znači spoznati sebe, odnosno svoje slabosti, kazuje nam Ahmed ef. Skopljak. To je i spoznaja da je ovaj život ispit za insana. Bogobojazna osoba u svome srcu osjeća Božiju Svemoć i na taj način planira svoj život i uspjeh. 

Svijest o Bogu daje čovjeku snagu da se uspješno nosi sa životnim izazovima, da lakše podnosi pritiske koje život nosi, razna iskušenja i nedaće. A svako od nas nosi neko breme,  svako nosi težak teret. Bez bogobojaznosti, taj teret postaje nepodnošljiv.

U svome kazivanju, Ahmed-ef. Skopljak, podsjetio je i na Gazalija, koji je kazao da čovjek svakog jutra treba zahvaliti Allahu i lijepo dan planirati, te odrediti šta će taj dan raditi. Kao što čovjek u firmi upošljava i usmjerava radnike, tako i insan treba da usmjeri svoje radnike da budu dobri u tome danu, da ne griješe i da budu usmjereni u ono što je korisno. A ti radnici su njegovih sedam organa: oči, uši, jezik, stomak, spolni organ, ruke i noge.

U potpuni takvaluk spada i izvršavanje obaveza i izbjegavanje zabrana, pa i onih sumnjivih. Abdullah ibn Mesud r.a., tumačeći Allahove riječi: „O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i umirite samo kao muslimani“ (Ali Imran, 102 ajet), kaže da to znači da se Allahu dž.š. čini pokornost, a izbjegava neposlušnost, da on bude spomenut, a ne zaboravljen; da Mu se zahvaljuje, a ne da Mu čovjek nezahvalan bude.  Ovo znači da čovjek poptuno, i u svome srcu, prihvati Božije naredbe, te da je u svakome svome stanju, pa i kada miruje, svjestan Gospodara.  Ahmed ef. Skopljak, navodi i Kurtubija koji, kada komentariše ovaj ajet, pojašnjava to 16. ajetom sure Et-tegabun: „Bojte se Allaha koliko god možete.“ 

Kur'an i sunnet nas uče da je bogobojaznost mjerilo vrijednosti čovjeka. Allah dž.š. kaže: „Najugledniji kod Allaha od vas je onaj koji ga se najviše boji.“

Govoreći na oprosnom hadžu, Poslanik a.s. je kazao da postoje dvije vrste ljudi - dobar čovjek, bogobojazan, i griješan čovjek, pokvarenjak. 

Isa a.s. jedan je rob upitao: „Kako jedan rob može postići takvaluk?“, a Isa a.s. je odgovorio: „To je lahko: iskreno voli Allaha, srcem i dušom, čini koliko god možeš dobrih djela radi njegova zadovoljstva i budi blag prema ljudima, kao što si blag prema sebi.“

(Tarik Dautović/Preporod.info)