Ljubljana: Promocija izdanja Gazi Husrev-begove biblioteke

U Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana održana je promocija izdanja Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, na kojoj su govorili mr. Hamza Lavić, Ruhulah Hodžić i mr. Hamza Kurtanović.

U ulozi moderatora, Senad-ef. Karišik, istakao je veliku ulogu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu u afirmiranju pisane riječi i kulturne baštine BiH općenito.

O nastanku i razvoju Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, govorio je hfz. Hamza Lavić, viši bibliotekar. Mr. Lavić se najprije zahvalio Mešihatu Islamske zajednice u Republici Sloveniji na prilici da uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu predstave djelovanje Biblioteke kao i najnovija izdanja.

Podsjetio je da je Gazi Husrev-beg u samom centru Sarajeva uvakufio preko 200 dućana, zatim bezistan, tašlihan, hamam, imaret, hastahanu i drugo, te 6 objekata koji su direktno vezani za nauku a to su: džamija, medresa, mekteb, Hanikah medresa, muvekithana i biblioteka, koja predstavlja najstariju kulturnu ustanovu na Balkanu sa kontinuiranim radom od osnivanja do danas.

Biblioteka je od osnivanja bila javnog karaktera, koju su osim učenika Medrese mogli koristiti i svi zaljubljenici u nauku i knjigu. Iako se često zapostavlja njena općedruštvena uloga, u moderno opremljenoj zgradi, Biblioteka djeluje i kao arhiv, muzej, institut i istraživački centar, u kojem se sedmično odvijaju različiti kulturni sadržaji, što je čini kulturnom "žilom kucavicom" Sarajeva. U prosjeku, Biblioteka bilježi 80 korisnika dnevno, pa se može reći da je u potpunosti ispunila očekivanja.

Mr. Lavić govorio je zatim o rukopisnom fondu u kojem se nalazi ukupno 10.585 kodeksa rukopisa, odnosno 16.907 djela na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Rukopisi potječu iz raznih dijelova islamskog svijeta, a nastali su u periodu između 12. i 20. stoljeća. Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela Ihya ulum ad-din, Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija (umro 1111.), koji je prepisan 1106. godine, dakle još za života autora. Spomenuo je i ostale fondove: fond orijentalistike koji sadrži 35000 monografija, fond periodike, evropski fond, fond arhivske građe, arhiv Islamske zajednice, i fond fonoteke koji sadrži 20000 fotografija.

O izdavačkoj djelatnosti Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, govorio je Ruhulah Hodžić, konzervator i restaurator.

Istakao je da Biblioteka pored primarnog cilja prikupljanja i obrade rukopisa, u svom poslovanju ima i niz drugih aktivnosti, poput izdavačke djelatnosti, po kojoj Biblioteka postaje prepoznatljiva.

Prva faza katalogizacije veže se za 40. godine prošlog stoljeća kada je Mehmed Handžić započeo ovaj proces a završio Kasim Dobrača dvadesetak godina poslije. Stručna obrada podrazumijeva izdavanje ličnog dokumenta svakog rukopisa u kojem se navodi: gdje se rukopis nalazi, o kojem je djelu riječ, ko je autor, ko je prepisivač, kada i gdje je prepisan, te za koje potrebe. Katalogizacija je urađena i skladu sa  standardom po kojem su urađeni katalozi rukopisa u svim važnijim bibliotekama u svijetu.

Druga faza izdavačke djelatnosti Biblioteke je izdavanje godišnjaka "Anali Gazi Husrev-begove biblioteke" u kojem se prvenstveno tretiraju islamske naučne discipline i druge oblasti vezane za bibliotečki fond i historijsku građu iz kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. "Anali Gazi Husrev-begove biblioteke" se objavljuju od 1972. godine i do sada je objavljeno 45 brojeva na oko 8000 stranica, u kojima je objavljeno preko 600 radova, a pojavljuje se oko 200 autora.

Treća faza izdavačke djelatnosti odnosi se na period posljednjih 15 godina, u kojem je intenzivirana izdavačka djelatnost. Posebno je istakao tri izdanja: Monografiju Gazi Husrev-begove biblioteke, Leksikon bošnjačke uleme i Bosanske biblioteke osmanskog perioda.

Mr. Hamza Kurtanović, govorio je o procesu digitalizacije bibliotečke građe koja danas obuhvata 100000 bibliotečkih jedinica, te o jednostavnom pristupu koji zainteresiranim pretraživačima omogućava dostup i korištenje traženih podataka. Do danas je digitalnu bibilioteku posjetilo oko 2 miliona korisnika.

Mr. Kurtanović je zatim praktično pokazao na koji način se traženi pojmovi mogu pretraživati u digitalnoj biblioteci, te naveo nekoliko primjera koji su zabilježeni u periodici Islamske zajednice a odnose se na vjerski život i aktivnost muslimana u Sloveniji od 1970. godine do danas.

(Preporod.info)