Ko štiti posušku firmu "Lager" koja uništava vakufsku imovinu i domove ljudi u okolici Sanskog Mosta?!

Vakufske, ali i privatne parcele džematlija na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine nestaju usljed iskopavanja mrkog uglja.

Firma Lager d.o.o. iz Posušja u potpunosti je uništila dvije vakufske parcele u okolnim naseljima kod Sanskog Mosta, a na udaru je još šest parcela jer se nalaze u eksploatacijskom području. Uprkos hitnom pozivu Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da se uništavanje vakufa zaustavi, do sada niko od nadležnih kantonalnih organa ili Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije nije reagovao, a jedino ove institucije mogu raskinuti ugovor sa „Lagerom“.

- Nakon prijave određenog broja džematlija da je firma 'Lager' uzurpirala dvije vakufske nekretnine, Vakufska direkcija i Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sanski Most su zatražili od nadležnih organa da urade identifikaciju na licu mjesta. Nalazom je utvrđeno da su dvije vakufske čestice prekopane. Odmah nakon toga Medžlis Sanski Most podnio je zahtjeve prema nadležnim, prije svega, inspekcijskim organima, te je nalazima inspekcije utvrđeno da su dvije čestice uništene. Poslije toga 'Lager' se obratio Medžlisu sa zahtjevom za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. U koordinaciji s Vakufskom direkcijom Medžlis je odgovorio da insistira na povratu nekretnina u prvobitno stanje i da nema govora da će se vršiti bilo kakvi pregovori - pojasnio je za Agenciju MINA Huso Salihović, rukovodilac Odjela za pravne i ekonomske poslove u Vakufskoj direkciji.

Jasno je poručio da Medžlis Sanski Most i Vakufska direkcija neće poduzimati bilo kakve aktivnosti koje bi vodile rješavanju imovinsko-pravnih odnosa u korist firme „Lager“ iz Posušja.

- Insistirat ćemo i poduzeti sve pravne radnje s ciljem vraćanja parcela u prvobitno stanje i sprečavanju daljnje uzurpacije imovine. S obzirom na to da je stanje prilično haotično, smatram da je krajnje vrijeme da nadležni organi poduzmu sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi se spriječio ovakav odnos firme prema privatnom vlasništvu. Također, treba svima da bude jasno da se ovdje neće moći raditi eksproprijacija u korist privatnog interesa jer bi to bilo suprotno Zakonu o eksproprijaciju koji je dozvoljena eksproprijacija samo u javnom interesu - naveo je pravnik Vakufske direkcije.

Dodaje da je Federalna uprava za inspekcijske poslove po prijavi nekoliko puta izlazila na teren, te da Vakufska direkcije od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i nadležnih kantonalnih organa očekuje da se što prije uključe u rješavanje ovog pitanja, jer su oni dali saglasnost za koncesije.

Epiloga još nema, iako je i Općinsko vijeće (OV) Sanski Most prošle sedmice jednoglasno donijelo odluku o povlačenju svoje saglasnosti na koncesiju koja je 2015. godine izdata posuškoj firmi za eksploataciju uglja na širem području sela Kamengrad.

Ako ništa, reakcija Vakufske direkcije i odluka Općinskog vijeća barem malo ulijeva nadu mještanima ovog, ali i okolnih naselja, da bi se moglo zaustaviti dalje širenje rudnog polja, jer su im usljed desetogodišnje eksploatacije uveliko ugroženi domovi i zemljište.

Mještani ističu kako im je u potpunosti ugrožen kvalitet života, jer je firma „Lager“ odavno izašla iz polja koje su dobili, te da se šire. Mašine, tvrde, kopaju nadomak kuća u Bašićima, Naprelju, Gorici, Skucanom Vakufu, Gornjem Kamengradu, Vršu, Mjadankićima, Cerićima...

- Dalji život u nekoliko džemata dovedeni su pod znak pitanja. Svaki dan je buka, prašina, ovdje je više neuslovno za život. Džemati su dovedni u pitanje opstanka - kaže Ermin Horozović, predsjednik Džematskog odbora Naprelje.

Dodao je da su iz firme kroz kupovinu zemljišta pokušali napraviti podjele među džematima.

- Hedije su davali za zemlju da bi se onda oni 'obračunavali' s Islamskom zajednicom, navodno. Onaj ko je uzurpirao vakufsko nije zaštitnik, nego je uzurpator - ističe Horozović.

Ugrožena je i rijeka Bliha i poznati vodopad, jer često dolazi do njenog zamućenja zbog odlaganja i deponiranja jalovine u riječna korita.

- Niz je negativnih faktora kojima smo izloženi, a jedan je uzurpacija privatne, državne i vakufske imovine od strane rudnika, koji na parcelama koje nisu u njihovom vlasništvu vrše eksploataciju uglja ili odlažu jalovinu, pa tako pokušavaju primorati vlasnike da prodaju zemlju. Neke kuće počele su pucati zbog miniranja - kazao je Abdulvahid Cerić, općinski vijećnik i jedan od mještana.

Ističe da je neshvatljivo da se profitu daje prednost nad imovinom ljudi i vakufom.

Asimu Krhaliću, predsjedniku Džematskog odbora Skucani Vakuf pokušali su uzurpirati parcelu koja graniči s imovinom Islamske zajednice.

- Uspio sam zaštiti svoju zemlju, išao sam kod nadležnih iz firme 'Lager' da ih zaustavim u namjeri da mi je uzmu. Obećali su mi da će se sve vratiti u prvobitni položaj, i tako su uradili. Poslije su prelazili kamionima preko moje zemlje. Preko mog zemljišta napravili su put dok mi nismo zagradili. Vakufsku parcelu nisu uzeli, jer prvo moraju moju zemlju. Nudili su mi u više navrata pare da im prodam. Nisam htio - kazao je Krhalić.

Glavni imam Medžlisa Sanski Most Mirza-ef. Žerić dodaje i da je Izvršni odbor ovog medžlisa održao vanrednu sjednicu kojoj su prisustvovali predsjednici džematskih odbora koji gravitiraju oko samog rudnika.

- Imajući u vidu granice eksploatacionog polja izražena je velika zabrinutost za opstanak nekoliko džemata. Pored dvije uzurpirane vakufske parcele ubrzo će biti ugrožene još neke parcele, ali i druga imovina naših džemata i džematlija, što će vjerovatno dovesti do toga da će i neki džemati biti ugroženi. Naravno, obaveza Islamske zajednice je da vodi brigu o vakufskim dobrima, ali i interesima džemata i džematlija i moramo kazati da smo ozbiljno zabrinuti dugoročnim posljedicama koje će prouzrokovati dalja nekontrolisana eksploatacija uglja - kazao je efendija Žerić.

Priča o eksploataciji posuškog "Lagera" veoma je upitna. Iz više razloga.

Prijenos prava na eksploataciju mrkog uglja sa RMU Kamengrad na "Lager" potpisao je bivši ministar energije rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić. Njegovu odluku preispitao je i Vrhovni sud FBiH. U presudi navedeno je kako je tokom prijenosa prava na eksploataciju prekršen Zakon o rudarstvu FBiH, na način da su pojedine odredbe pogrešno primjenjivane. Vrhovni sud je zbog toga predmet vratio Federalnom ministarstvu energije na ponovno postupanje. Do objavljivanja ovog teksta na upit o iskopavanju, ali i presudi Vrhovnog suda Federacije BiH, iz Ministarstva energije i rudarstva nismo dobili odgovorili.

Možda zbog toga što je zadnjih nekoliko godina firma "Lager" bila među najprofitabilnijim firmama u zemlji, što Upravi očito daje za pravo da misli da je nezaustavljiva. A, od države niko nije jači.

(MINA)