U Goraždu održan program "Duh pokrivenosti"

Povodom Dana hidžaba Mreža mladih Muftijstva goraždanskog i Odjel za brak i porodicu večeras su, u Centru za kulturu Goražde, organizirali program o temi "Duh pokrivenosti".

Ovom prilikom prigodno predavanje održao je muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, a posebnu pažnju je posvetio fenomenu pokrivenosti i terminologiji koja označava pokrivenost.

- Sutra je Svjetski dan mahrame, kako mi to ovdje na Drini zovemo, ili hidžaba, kako nam je nametnuto da se zove odnedavno, i s čime kao treba da se pomirimo. Dozvolite da ovoj temi pristupim na malo drugačiji, neuobičajan i nesvakidašnji način. Mogli smo ovo nazvati filozofija pokrivenosti, ili fenomen pokrivenosti. Odlučili smo se za naslov Duh pokrivenosti, smatrajući da je to najadekvatnije. Znam, većina vas očekuje šerijatsku policiju da vas uniformiše kako bi neko želio. Možda večeras očekujete upustvo korištenja igli za vezanje mahrame. Ne, neću se time baviti. To su detalji, a u detalju je šejtan uvijek kada odvlači pažnju od suštine - kazao je on. 

Dodao je da nas "površno, plitko pristupanje jednom ovako važnom pitanju, odvodi u krivom smjeru".

- Posljedično tome imamo takve jalove rasprave i tako površni odnos. Nije nam cilj večaras upuštati se u rasprave o mahrami i njenom mjestu na nečijoj glavi. To je posljedica. Dozvolite da svoju i vašu pažnju skrenem na samu temu Duh pokrivenosti - kazao je on.

Muftija je govorio i o jednakom imperativu pokrivanja tijela koje važi i za muškarce i žene, njegovog čuvanja i stida.

- "O, sinovi Ademovi, spustili smo vam odjeću da pokrije vaša stidna mjesta, te da se nagizdate, ali bogobojaznost - to je najbolja odjeća. To spada u Božije znakove kako biste se podsjećali." Dakle, prvo što je čovjek uopće otkrio bila je zabranjenost otkrivanja njegovog vlastitog tijela, a stid je prvo osjećanje koje je čovjek uopće osjetio. To nije posebnost muškog ili ženskog u ljudskom. To je posebnost čovjeka kao Božijeg stvorenja. I muško i žensko. Da zaključimo, pokrivenost nije vizuelna, vidljiva, očna, nego nebeska blagodat sadržana u dostojanstvu, ukrasu, čuvanju stvorenog. Ona, pokrivenost je moguća, dakle jeste, samo, isključivo, jedino ako je proizvod svijesti odgovornosti pred Bogom za čuvanje onoga što je Bog učinio svetim, dragocjenim, zabranjenim - naglasio je muftija Pitić.

Istaknuo je i šta je to istinska, potpuna ljepota. Tom prilikom spomenuo je Jusufa, a.s, kao pojam istovremene, potpune ljepote koja ide zajedno, ljepota tijela i duha.

- Postoje dvije vrste ljepote. Jedna je Venera, druga Jusuf. Venera je u Rimskoj mitologiji božanstvo požude, ljubavi, ljepote, kao Afrodita u grčkoj mitologiji. Njeno ishodište je materija, materijalni prohtjevi. Tu je čovjek osuđen na materijalnost i vanjštinu. Jusuf je istovremena ljepota tijela i duha. Ovdje dominira svjetlo očiju. Utječe, ali ne zavarava. Ljude posmatra u najljepšem (Džemil) svjetlu. To nije puko gledanje. To je viđenje unutrašnjim okom, duhom samim. Jusuf ima tri košulje: Manipulatorska - košulja koja je njegovoj braći trebala sa kapima krvi da bi ocu objanili Jusufovu sudbinu; Poderana - ali poderana straga, košulja koja svog vlasnika čuva od smutnji vodeći ga stidu; Košulja otkrovenja - koja Hazreti Jakubu vraća izgubljeni vid - naveo je muftija.

Na kraju muftija je zahvalio za ovaj skup i poručio da moramo biti temeljitiji i posvećeniji u svom radu, te da ćemo samim tim biti i spremiji za nadolazeće izazove.

- Oni koji prate naš rad i sudjeluju u našim aktivnostima znaju da redovno otkrivamo neke važne teme koje su smišljeno, planski, organizirano pospremljene pod naslagama prašine tuđih projekata čiji smo mi cilj. To je jedan od ključnih razloga našega ukupnoga stanja. Ovim i sličnim projektima skidamo prašinu sa naše stoljetne tradicije i koprene sa vlastitih očiju, spremajući sebe i svoje okruženje za svakojake izazove koji će biti sve složeniji i za čije će smještanje na njihovo mjesto trebali iskrena vjera, permanenentna budnost, golemo znanje i silna posvećenost. Na kraju: pitanje slobode na kojem se insistira u modernosti, a koje je važno pobrkano je kao i drugo. Sloboda nije podleći porivima, postovijetiti se s gomilom, pripadati mnoštvu. Sloboda je ne podleći silnim nasrtajima čiji je cilj potpuno uništenje ljudskog, najčešće insistiranjem na zaštiti čovjeka - zaključio je muftija Pitić.

(Armin Mešić/Preporod.info)