Kolokvij "Život i djelo Šaban-ef. Hodžića" 5. februara u Tuzli

Pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog a u organizaciji Behram-begove medrese, Instituta za društvena i religijska istraživanja i JU Arhiv Tuzlanskog kantona, 5. februara ove godine održat će se kolokvij "Život i djelo Šaban-ef. Hodžića - povodom 120 godina rođenja".

Na kolokviju će se obratit muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, a izlagači su:  dr. Ahmed Hatunić (Život Šaban-ef. Hodžića i šerijatsko-pravne teme u njegovom znanstvenom opusu), prof. dr. Mensur Husić (Osvrt na djela Šaban-ef. Hodžića), mr. Omer Zulić (Doprinos Šaban-ef. Hodžića razvoju i popularizaciji arhiviske djelatnosti) i dr. Šefko Sulejmanović (Radovi Šaban-ef. Hodžića objavljeni u Glaniku VIS-a).

Kolokvij će biti održan u Amfiteatru Behram-begove medrese, 5. februara ove godine, s početkom u 17.30 sati.

Među eminentnim bosanskohercegovačkim alimima dvadesetoga stoljeća istaknuto mjesto zauzima profesor Šaban Hodžić, rođen u Bokaviću kod Tuzle 1903. godine. Njegovo obrazovanje trajalo je oko dvadeset godina od tuzlanske Ruždije, Okružne medrese i Šerijatske sudačke škole u Sarajevu, do čuvenog Al-Azhara u Kairu. Većinu radnog vijeka proveo je kao profesor u našim medresama i gimnazijama te najvišim islamskim školama. Kasne godine svoga radnog vijeka proveo je u ustanovama kulture, u Zavičajnom muzeju u Tuzli i Tuzlanskom arhivu (1954-1964). Umro je i ukopan u Tuzli 1980. godine.

Bio je profesor, znanstvenik, angažirani intelektualac i izuzetno plodan pisac svoje generacije. Napisao je oko stotinu radova od 1931. do 1979. godine. Objavljivao je radove u brojnim časopisima i listovima. U svojim radovima tretirao je teme iz islamske etike, dogmatike, šerijatskog prava, kulture i civlizacije, kulturne historije i historije bosanskih muslimana. Živio je i pisao u vremenu intenzivnih polemičkih rasprava između "konzervativne statičnosti" uleme, i izražene “"acionilizirane reformatorske dinamičnosti" svjetovne inteligencije. U svemu tome, profesora Šabana Hodžića karakterizirala je mjera, vjerodostojna i odmjerena riječ. Bez sumnje, bio je intelektualac otvorenog uma, altruističkog duha i poduzetne kulture. Neki biografi ga klasificiraju kao "ortodoksnog alima", a drugi ga oslovljavaju "tradicionalistom s reformatorskim pogledima".

Prema eksplikaciji Tezkiretname (25. februar 2021. godine), profesor Šaban-ef Hodžić pripada plejadi "istaknutih uposlenika ili osoba koje su dale značajan doprinos u području kojim se neposredno bave ustanove Islamske zajednice". Ova grupa "istaknutih uposlenika" definirani su u Tezkiretnami kao "Osobe čije se sjećanje obilježava na nivou obrazovnih i naučnih ustanova". U skladu s tekstom  Tezkiretname, planirano je i održavanje najavljenog kolokvija.

(Preporod.info)