Udruženje „Prosvjetitelj“ ulazi u četvrtu deceniju rada

Udruženje “BH Prosvjetitelj” ove godine ulazi u četvrtu deceniju rada. Osnovano  je 1993. godine u Srebrenici u vrijeme kada u ovaj grad dolazi na desetine hiljada Bošnjaka bježeći od srpskog agresora. Stotine mladića tih ratnih godina prošlo je kroz školu borilačkih vještina, ali i učenja arapskog pisma, Kur'ana, mentalnog jačanja, a to će mnogima 1995. godine pomoći da prežive i izbjegnu ono najgore što im je bilo pripremljeno. Prvi naziv udruženja je bio „Zen Satori“, zatim „Prosvjetitelj“, da bi krajem 2022. godine ime  udruženja preimenovano u „BH Prosvjetitelj“

- Svakako da je značajan kontinuitet od tri decenije i to kroz različite i kompleksne faze rada i djelovanja i ta ustrajnost unatoč mnogim preprekama. „Prosvjetitelj“ kao udruženje koje je nastalo u najtežim trenucima za našu državu i narod od samog osnivanja razvija moralnu i duhovnu snagu svakog pojedinca, a u isto vrijeme dajemo važnost timskom djelovanju, kao i jakoj i snažnoj zajednici muslimana i Bošnjaka – kaže za info osnivač i predsjednik „Prosvjetitelja“ Mehdin Jakubović.

Upravo to je možda i najznačajniji aspekt „Prosvjetitelja“, govori Jakubović, rad na osvješćivanju Bošnjaka muslimana, izgradnja vjerskog, etničkog, nacionalnog i kulturnog identiteta svakog pojedinca i člana.

- Važno je napomenuti da je „Prosvjetitelj“ sa svojom idejom u ove tri decenije uspio okupiti članstvo iz cijele Bosne i Hercegovine i naše dijaspore. Uspostavljena je dobra koordinacija u djelovanju sa članstvom i simpatizerima manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, Federacije BiH i bosanskohercegovačke dijaspore u realizaciji ciljeva udruženja. „Prosvjetitelj“ je, također suorganizator i inicijator formiranja drugih značajnih pravnih lica, organizacija u nevladinom sektoru u BiH i dijaspori sa veoma zapaženim rezultatima – ističe Jakubović.

Ovo udruženje ima svoje timove i aktiviste diljem svijeta. Kao osnovni razlog uspjeha udruženja Jakubović navodi iskrenost, čist nijet i bogobojaznost od samih osnivača do užeg rukovodstva i ostalih članova.

- U toku agresije na BiH, kada je bilo najteže, udruženje je bilo svjetlo na kraju tunela, nada i spas za brojne članove, da se prvenstveno moralno i duhovno uzdignu, a onda i fizički ojačaju i kao takvo je bilo primamljivo za brojne omladince. Naravno, to nije bilo lako, jer su i ratne i postratne godine sa sobom nosile mnoga iskušenja, težinu i bol, u vremenima kada se moralo razmišljati prvenstveno o biološkom opstanku i borbi za goli život teško je očekivati da neko pristupi i bude aktivan član nekog udruženja, ali mi smo, hvala Bogu, uspjeli nadvladati sve te nedaće, iskušenja, razvijati se i opstati evo preko 30 godina. Jer rad i trud koji se čini u ime Boga ne može propasti – tvrdi Jakubović.

Kada je u  pitanju budući rad, Jakubović ističe da svaki period sa sobom nosi nova iskušenja i nove izazove.

- Svjedoci smo sve većeg broja mladih ljudi koji odlaze iz BiH, čitave porodice odlaze u zemlje zapadne Evrope. Cilj „Prosvjetitelja“ je bio i ostao da pomognemo našem narodu koliko smo u mogućnosti, da mladima pomognemo da osnuju porodice, da žive od svog rada i da opstanu i ostanu u našoj državi i na svom ognjištu. I dalje ćemo fokus našeg rada i djelovanja usmjeriti na humanitarni aspekt, a opet istovremeno pokušavati kroz udruženje raditi na tom spomenutom identitetu Bošnjaka muslimana ma gdje se oni nalazili – navodi Jakubović.

Od svog osnivanja fokus rada udruženja jeste na Podrinju. Težnja ka suživotu i dobrim komšijskim i međuljudskim odnosima u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, a posebno u Podrinju je jako važan i osnova je za normalan život.

- Taj odnos treba graditi na istini. Trebamo težiti tome, ali ne po svaku cijenu i ponižavanjem sebe. Težnja za suživotom, zajedničkim životom na tom prostoru treba biti obostrana. Bošnjaci se nemaju čega stidjeti. Protjerani smo sa tih prostora, a na našu domovinu je izvršena agresija. Nad Bošnjacima je počinjen genocid, a ubijani smo po povratku na svoje, a da niko nije odgovarao za to. Obostrana težnja za zajedničkim životom na tom prostoru da, ali samoponiženje Bošnjaka ne – govori Jakubović.

Kaže kako je život povratnika u Podrinju dosta težak, sa brojnim iskušenjima, diskriminacijom, sistemskom represijom, ali je volja tih ljudi da žive i rade na svom ognjištu daleko veća i prevazilazi sve te prepreke.

- Zbog toga smo svi dužni, kako kolektivno i sistemski, tako i individualno učiniti sve kako bismo našim povratnicima u manji bh. entitet koliko-toliko pomogli i olakšali život i životne prilike na koje svakodnevno nailaze. Načina za to je mnogo. Sistemski se to rješava kroz humanitarne, socijalne, ekonomske projekte, otvaranjem novih fabrika i radnih mjesta, stipendiranjem učenika i studenata. Načina i metoda je puno, na ovaj ili onaj način, ali jedno je sigurno, svi možemo doprinijeti da život naših povratnika bude bolji i kvalitetniji – kaže na kraju Jakubović.

(Alem Dedić/Preporod.info)