ICJ u petak odlučuje o privremenim mjerama u slučaju "genocid" protiv Izraela

Međunarodni sud pravde (ICJ) sutra će objaviti odluku o zahtjevima za privremene mjere u tužbi za "genocid" koju je Južnoafrička Republika podnijela protiv Izraela.

U saopćenju ICJ-a navedeno je da će odluka o zahtjevima za privremene mjere u slučaju koji je podnijela Južnoafrička Republika na temelju toga da je Izrael prekršio Konvenciju Ujedinjenih naroda (UN) o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. u svojim napadima na Gazu biti objavljena u petak u 13 sati (po centralnoeuropskom vremenu).

Južnoafrička Republika podnijela je tužbu protiv Izraela 29. decembra 2023, navodeći da je prekršio svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu te zatražila privremene mjere kako bi se "spriječila daljnja, ozbiljna i nepopravljiva šteta pravima palestinskog naroda prema Konvenciji o genocidu".

Ako se prihvate privremene mjere koje je Južnoafrička Republika zatražila od Suda, iako će ova odluka biti obavezujuća za Izrael, očekuje se da će proces o meritumu slučaja trajati mnogo godina.

ICJ će svoju odluku u vezi sa zahtjevom Južnoafričke Republike objaviti uživo na javnoj raspravi sutra.

Dok se odluka čita, u sudnici će biti prisutno 17 sudija, uključujući 15 stalnih sudija Suda i ad hoc sudija koje su Izrael i Južnoafrička Republika imenovali posebno za ovaj slučaj.

Odluku Suda će na engleskom jeziku pročitati predsjednica Suda, američka sudinica Joan E. Donoghue, a potom će sažetak odluke biti pročitan i na francuskom jeziku.

Očekuje se da će sutra južnoafričku stranu predstaviti ministar za međunarodne odnose i saradnju Naledi Pandor.

U presudi od petka, ICJ se neće baviti glavnim pitanjem je li Izrael počinio genocid.

Odluka koju će Sud donijeti sutra ne odnosi se na to da li je Izrael postupio suprotno Konvenciji o genocidu, već podrazumijeva samo privremene mjere kojih se strane moraju pridržavati do donošenja konačne odluke u predmetu kako bi se spriječila šteta od moguće opasnosti od genocida.

Iako Sud smatra da je dovoljno da Južna Afrika pruži "razumna" opravdanja u svom razmatranju zahtjeva za mjere predostrožnosti, on će izvršiti preispitivanje da li se genocid dogodio u Gazi u meritumu slučaja.

Iako Sud nije prihvatio sve zahtjeve Južnoafričke Republike, zatražio je od Izraela da preduzme potrebne mjere kako bi osigurao da se pravila međunarodnog prava poštuju u njegovim vojnim operacijama u Gazi, a posebno da osigura da se raseljeni vrate svojim domovima, uključujući adekvatnu hranu, vodu, gorivo, medicinske i higijenske potrepštine, sklonište i odjeću. Očekuje se da će poduzeti mjere kako bi se osigurao pristup humanitarnoj pomoći.

U skladu sa članom 59. Povelje Suda, odluke ICJ-a su obavezujuće za stranke, ali odluka nije obavezujuća za treće zemlje.

Sud obavještava relevantne institucije UN-a o odlukama koje donosi, a ako Izrael ne ispoštuje moguću odluku Suda o mjerama predostrožnosti, Južnoafrička Republika može iznijeti to pitanje Vijeću sigurnosti UN-a i zatražiti da se poduzmu mjere za provedbu odluke Suda.

Iako Sud nema sopstvenu vojnu silu ili organ za sprovođenje svojih odluka, sprovođenje ovih odluka je u velikoj mjeri na raspolaganju Vijeću sigurnosti UN-a.

Vjerovatno će trećim državama postati mnogo teže da otvoreno pružaju vojnu i političku podršku Izraelu zbog političkog pritiska koji će nastati kao rezultat odluke Suda.

Dok su privremene mjere u tužbi za "genocid" prva faza predmeta, sljedeći korak je faza "početnih prigovora", a ako su ispunjeni uslovi nadležnosti i prihvatljivosti Suda, onda se održava suđenje o "merituma predmeta".

Odluke Suda su konačne i ne podliježu žalbi.

Iako je Sud posljednjih godina napredovao brže u procesuiranju predmeta, čini se da je za okončanje sličnih predmeta poput genocida potrebno više od deset godina.

Tužba Bosne i Hercegovine protiv SRJ podnesena je 20. marta 1993. godine, a Odluka o nadležnosti Međunarodnoj suda pravde donesena je 11. jula 1995. godine.

Pravi naziv Tužbe BiH protiv bio SRJ je bio "Primjena Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida".

Iznošenje dokaza počelo je 26. februara 2006. godine, a presuda je donesena tačno godinu poslije. Tada je okončan predmet koji je trajao više od deset godina. Srbija je oslobođena krivice za genocid, a osuđena je za nesprečavanje genocida. RS je unutar ove presude označena krivom za zločine, genocid i etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata.

Južnoafrička Republika traži od Suda da uvede privremene mjere kako bi primorao Izrael da "ne počini genocid, da spriječi genocid i kazni počinioce genocida".

Takve privremene mjere imaju za cilj spriječiti dalje pogoršanje situacije dok je sudski proces u toku.

Južnoafrička Republika traži devet preliminarnih zabrana: odmah prekinuti vojne operacije u Gazi, ne preduzimati korake koji bi doprinijeli bilo kojoj vojnoj operaciji u Gazi od strane bilo koje grupe pod njenom kontrolom, preduzeti sve razumne mjere potrebne da spriječi genocid nad Palestincima, da se suzdrže od bilo kakve radnje koja spada u djelokrug člana 2. Konvencije o genocidu, osigurati da se raseljena lica vrate svojim domovima i imaju pristup humanitarnoj pomoći, uključujući adekvatnu hranu, vodu, gorivo, medicinske i higijenske potrepštine, sklonište i odjeću, preduzeti potrebne korake za kažnjavanje onih koji su umiješani u genocid, zatim sačuvati dokaze o genocidu i ne sprečavati međunarodne zvaničnike i druge zvaničnike da pristupe Gazi u tu svrhu.

Među mjerama je i da redovno podnosi izvještaje Sudu o sprovođenju datih mjera i da želi da mu sud naloži da se suzdrži od radnji koje bi komplicirale ili odugovlačile slučaj.

(Preporod.info)