Ustavni sud BiH pozvao nadležne zakonodavne organe entiteta da bez odlaganja izaberu nedostajuće sudije

Današnja 140. plenarna sjednica prvi put je održana bez učešća sudija iz bh. entiteta RS. Zlatko Knežević je početkom godine otišao u prijevremenu penziju, a sudiji Miodragu Simoviću mandat je istekao u novembru 2022. godine. To znači da je od 3. januara u Ustavnom sudu BiH ostalo šest od devet sudija - dva Bošnjaka, jedan Hrvat i troje stranih sudija iz Albanije, Njemačke i Švicarske.

Na početku plenarne sjednice Ustavni sud je razmatrao Informaciju o dosadašnjim aktivnostima Ustavnog suda koje su preduzete s ciljem funkcioniranja Ustavnog suda u novonastalim okolnostima, kao i o svim budućim aktivnostima i mjerama koje će Ustavni sud preduzeti s ciljem nesmetanog funkcioniranja Suda.

U okviru ove tačke Ustavni sud je donio odgovarajuće zaključke. Jedan od zaključaka je da će Ustavni sud u narednom periodu pripremiti odgovarajuću strategiju koja će omogućiti daljnje nesmetano funkcioniranje Ustavnog suda.

Ustavni sud ponovo poziva nadležne zakonodavne organe entiteta (Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu RS) da odmah, bez daljnjeg odlaganja, ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a sve s ciljem da se omogući nesmetano funkcioniranje najvažnije institucije u Bosni i Hercegovini.

Naime, iako je prošlo više od dvije godine od odlaska u penziju sudije Mate Tadića, više od godinu dana od odlaska u penziju sudije Miodraga Simovića, te iako je i sudija Zlatko M. Knežević nedavno otišao u prijevremenu penziju na vlastiti zahtjev, nadležni zakonodavni organi entiteta ne biraju nedostajuće sudije u Ustavni sud, čime direktno krše i podrivaju Dejtonski mirovni sporazum i u okviru njega Aneks IV Ustava BiH. U tom smislu podsjećamo da je Ustavni sud BiH, utemeljen članom VI Ustava BiH kao nezavisni čuvar Ustava, najviši garant zaštite vladavine prava u BiH i institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom Bosne i Hercegovine i instrumentima Aneksa I Ustava. Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom BiH pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast koja, na osnovu Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti i kao takav nije im dužan polagati račune.

Istaknuto je da samo Ustavni sud BiH donositi propise i opće akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine. Iz svega ovoga proizlazi da Ustavni sud BiH u ustavno-pravnom sistemu Bosne i Hercegovine uživa potpunu samostalnost i nezavisnost od bilo koje grane vlasti, a što mu je dao isključivo Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavni sud naglašava da i u ovim izuzetnim i veoma izazovnim okolnostima Ustavni sud ima potpuni legalitet i legitimitet u svom radu, a što crpi direktno iz Ustava Bosne i Hercegovine i svojih Pravila, koja Ustavni sud donosi na osnovu Ustava BiH.

Podsjećaju da su Odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće i svako njihovo nepoštovanje predstavlja krivično djelo.

(Preporod.info)