Naučnim skupom Muzej Hercegovine obilježio 47. godišnjicu pogibije Džemala Bijedića

Okruglim stolom pod nazivom “Doprinos Džemala Bijedića bosanskohercegovačkoj ravnopravnosti”, Muzej Hercegovine obilježio je 47. godišnjicu pogibije Džemala Bijedića.

U trenutku pogibije Bijedić je obavljao dužnost predsjednika Saveza izvršnog vijeća Jugoslavije. Moderna historiografija ga svrstava među najznačajnije ličnosti Bošnjaka tokom XX stoljeća. Njegove zasluge, bazirane na filozofiji ingeralizma u pozicioniranju države u međunarodnim okvirima su nemjerljive kao i njegova uloga u afirmaciji bosansko-hercegovačke Republike i nacije, što se vidno reflektiralo i na položaj Bosne i Hercegovine u okvirima SFRJ.

Uz podsjećanje da je Bijedić bio jedna od ključnih aktera u tim procesima prof.dr. Senadin Lavića naglašava da su ti procesi, započeti 1968.g., završili 1993.g. tako što je etnička grupa imenovana kao Muslimani povratila svoje staro ime Bošnjaci.

- Cjelokupan poslijeratni period shvatamo kao borbu za afirmaciju Republike BiH, odnosno za njenu ravnopravnost u sklopu Federacije Jugoslavije i etabliranje ravnopravnog položaja jednog naroda u toj Federaciji. To su dva su dva ključna procesa koje bosanskohercegovački komunisti vode i oni su od 1945. do 1990. stvorili R BiH, ravnopravnu i ustavno pozicioniranu kao ostale republike Jugoslavije. Danas, poslije Dejtona, došli smo u stanje u kojem ne znamo gdje je naša Republika BiH i šta nam je Dejton donio - kazao je Lavić.

Simpatije prema Bijediću koje njeguju Bosanci i Hercegovci do današnjeg vremena Lavić je ilustrirao činjenicama da je Bijedić bio i simbol borbe za BiH.

- Većina ljudi nije mogla primijetiti i nije znala kakva je bila stvarna borba iza paravana i medijske slike protiv predratnog koncepta velikosrbijanske i velikohrvatske ideje o Bosni kao prostoru na kojem se ta dva hegemonijska projekta trebaju namiriti. Uopće nismo svjesni šta se dešavalo iza tih paravana jer bile su jake snage i u Beogradu i u Zagrebu koje nisu priznavale samostalnost Republike BiH i njenu autonomiju - istakao je Lavić dodavši kako joj se zbog centraliziranih formi upravljanja partije iz Beograda nije dopuštalo da se sama razvija.

Džemal Bijedić bio je jedan od najgorljivijih protagonista unutrašnjih integracija u okviru SFRJ sa prostora BiH smatra prof.dr. Enes Durmišević.

- S ove historijske distance tačno vidimo da je to bilo vrijeme ponaboljih godina Jugoslavije pa i BiH. Tada imamo grupu Bosanaca, među kojima je bio i Džema, koji su učinili da Bosna bude, ne baš ravnopravna, ali uveliko je to bila njihova tendencija. Poslije njegove smrti Bosna počinje da tone. Mnogi ljudi na vrhu Federacije nikada nisu prihvatili ono što je o tome proklamirano na zasjedanju AVNOJ-a. Mene je oduševljavala ta njegova posvećenost, jasna svijest, fina misao o Bosni i njegova težnja da ona bude ravnopravna sa drugim republikama. Bijedić se s tim znalački nosio i mislim da neću pretjerati ako kažem da je on, kao jedan od Bošnjaka, obavljao najveću funkciju u Jugoslaviji - naveo je Durmišević.

On je primijetio kako je iznimno važno, zbog historijskih iskustava njegovati kulturu sjećanja i analizirati historijske kontekste, jer su Bošnjaci, Bosanci kao narod danas pocijepani po brojnim osnovama. „Nas je toliko malo da nam treba svaki Bosanac i svaki Bošnjak" poručio je Durmišević.

Džemala Bijedića prof. dr. Osman Sušić je svrstao među najznačajnije historijske ličnosti bosanskohercegovačke prošlosti, ne samo XX stoljeća i stoga smatra je Bijedić neopravdano zapostavljen i u naučnoj i široj javnosti i kao ličnost i kao političar.

- Mislim da je njegovo djelovanje posjeduje univerzalnu poruke koja su primjenljive i danas. Nažalost, 30 godina od nezavisnosti BIH, stvara se osjećaj da BiH ide unazad, umjesto da ide naprijed i mišljenja sam da se trebamo baviti ličnostima poput Džemla Bijedića, Hamdije Pozderca, ljudi koji su se borili za BiH, da izvučemo poruke i da nastavimo ono što su oni započeli 70-tih, 80-tih godina - poruučio je prof.dr. Sušić.

Džemal Bijedić, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ pod nikada jasno razjašnjenim okolnostima poginuo je u padu aviona 18. januara 1977.g. kod Fojnice na putu prema Sarajevu.

(Preporod.info)