Ustavni sud BiH: Zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u OS BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere

Na današnjoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, između ostalog, razmatran je zahtjev Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti odredaba Pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH, te je utvrđeno da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.

Podsjećamo, Emeli Mujanović-Kapidžija, pripadnici Oružanih snaga BiH na radnom mjestu nije dozvoljeno nošenje mahrame, a za ostvarivanje tog prava bori se na Ustavnom sudu BiH.

Mujanović je 26. marta 2020. godine tužila Ministarstvo odbrane BiH pred Sudom BiH zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere zbog zabrane nošenja mahrame u službi. Glavna rasprava u ovom sudskom postupku održana je 7. oktobra, a njen tužbeni zahtjev odbijen je u prvostepenoj presudi od 23. februara 2021. godine.

Uložila je žalbu koja je odbijena 19. aprila 2021. godine, a apelacijom Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 25. maja 2021. godine ona je još jednom ušla u spor s državom.

Odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Evropski sud u svojoj praksi istakao da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Evropske konvencije. Također je istakao da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Evropska konvencija.

Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu – navodi se u sažetku odluke.

U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Evropski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Evropske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti veoma različita.

Osim toga, Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera. Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere – navodi se u odluci.

Podsjećamo da su ombudsmani u ovome slučaju utvrdili diskriminaciju i pozvali Oružane snage da je otkloni.

U problematiku se uključio i ministar odbrane BiH Zukan Helez koji je pozvao pokrivenu pripadnicu Oružanih snaga BiH Emelu Mujanović-Kapidžija na sastanak kako bi riješio problem propisa koji onemogućavaju neometano funkcionisanje u vojsci ženama koje nose mahramu.

Na sjednici je razmatra zahtjev Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti člana osam Zakona o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika Rs. Riječ je o zahtjevu za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu tog člana do donošenja konačne odluke suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Taj predmet je spojen sa zahtjevom 14 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti i drugih odredaba Кrivičnog zakona Rs.

Zvizdić je krajem augusta prošle godine, kao ustavom ovlašteni predlagač, Ustavnom sudu BiH predao zahtjev za ocjenu ustavnosti člana osam Zakona o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika Rs koji se zapravo odnosi na novo krivično djelo protiv časti i ugleda.

- U svojstvu ovlaštenog podnosioca uputio sam Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Кrivičnog zakonika Rs kojim se kriminalizuje kleveta. Takav zakon imao bi u primjeni negativne posljedice po slobodu govora na teritoriji cijele BiH, a posebno bi otežao rad medijima - objavio je Zvizdić nakon podnošenja apelacije.

Narodna skupština Rs usvojila je 20. jula prošle godine Zakon o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika Rs kojim se uvode krivična djela protiv časti i ugleda - kleveta, iznošenje ličnih i porodičnih prilika i javno izlaganje poruzi.

(Preporod.info)