Dodik “udario” na instituciju od vitalnog značaja za opstojnost i funkcionisanje države BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao institucija od vitalnog značaja za opstojnost i funkcionisanje države Bosne i Hercegovine napadnut je potezima Narodne skupštine RS i predsjednika manjeg bh. entiteta Milorada Dodika.

Rad ove pravosudne institucije usložnjen je odlaskom u penziju Zlatka Kneževića, nakon što je to od njega, po direktivi Dodika, tražila Narodna skupština RS. Odlaskom Kneževića ova institucija ostala je bez sudija iz RS koji su definisani Ustavom, kako bi ova institucija mogla funkcionisati.

U Sudu inače sjedi devet sudija od čega su četiri iz Federacije BiH, dva iz RS i tri strana suca. S obzirom na to da je još krajem 2022. godine istekao mandat Miodragu Simoviću, NSRS do sada nikada nije imenovala onoga ko će ga naslijediti. NSRS isto sada postupa i kada je riječ o Kneževiću, koji je otišao u prijevremenu penziju, iako nema nasljednika. Predsjednik RS Milorad Dodik jučer je ponovo poručio da ovaj entitet neće izabrati dvoje sudija u Ustavni sud BiH sve dok iz ove institucije ne odu sudije stranci.

Izostanak sudija iz RS još nije doveo do potpune blokade Ustavnog suda, ali je njihov, ionako usporeni rad, dodatno otežao. No, u narednom periodu ne bi trebalo ignorisati mogućnost da u konačnici dođe do onemogućavanja rada ustavnih sudija, s obzirom na to da problemi postoje i prilikom izbora sudija iz FBiH. Osim toga što još jednom sudiji ubrzo ističe mandat, već neko vrijeme je upražnjeno i mjesto Mate Tadića, gdje nova vlast pokušava imenovati Marina Vukoju za sudiju iz reda hrvatskog naroda, ali im to opozicija onemogućava potpunom blokadom komisija koje su potrebne za nesmetan rad Parlamenta FBiH. Mnogi sumnjaju u to da bi imenovanje Vukoje značilo maltene doživotno osiguravanje pozicije HDZ-a u Ustavnom sudu.

Problemi sa imenovanjem ustavnih sudija postoje u oba entiteta i teško je reći koji ima veću političku važnost. S jedne strane je u pitanju funkcionalnost i budućnost FBiH i države, a s druge vrlo važno pitanje preuređenja samog Ustavnog suda BiH, a što traži Milorad Dodik i od čega zavise mnogi politički procesi koji će doći na dnevni red prilikom našeg puta ka EU.

- Odbijanje RS da izvrši svoju ustavnu obavezu i imenuje nedostajuće sudije, uvjetujući takvu odluku usvajanjem zakona o Ustavnom sudu BiH i odlaskom stranih sudija, direktno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma - izjavio je akademik Omer Ibrahimagić, jedan od najvećih živućih pravnih eksperata u regionu, dugogodišnji univerzitetski profesor i nekadašnji sudija ustavnih sudova Jugoslavije i FBiH.

Pojašnjava i da je zahtjev Dodika neopravdan, jer kako kaže, strane sudije, sve i kada bi to htjele, ne mogu otići.

- Oni mogu podnijeti ostavke, ali će u tom slučaju predsjednik Evropskog suda za ljudska prava imenovati druge. Sudije Ustavnog suda BiH bi trebala birati Parlamentarna skupština BiH, jer naopako je postavljeno da ih biraju entitetske skupštine. Time bi se, na neki način, ostvario i građanski princip i princip konstitutivnosti naroda - kaže Ibrahimagić.
Dodaje da ako dođemo u situaciju da Ustavni sud BiH ne može funkcionirati, mora reagirati visoki predstavnik.

Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava mišljenja je da bi nedostatak kvoruma mogao dovesti do blokade rada Ustavnog suda BiH.

- Oni su uspjeli da postojeće sudije iz RS prisile da se povuku. Sudija Knežević je prije vremena otišao u penziju. Vjerujem da će u NSRS blokirati proceduru izbora, tako da bismo mogli doći u ozbiljan problem. Takav scenarij, s obzirom na nadležnosti Ustavnog suda, predstavljao bi krupan problem, ne samo kada je u pitanju poništavanje antidejtonskih i rješenja sa secesionističkim namjerama. Radi se i o zakonima koji se ne tiču ni vitalnog nacionalnog interesa niti se kroz njih prelamaju interesi državne i antidržavne pozicije, već tretiraju svakodnevna pitanja građana – navodi Bašić.

Dodaje da sve to unosi visoku dozu pravne nesigurnosti, jer bi veliki broj zakona stajao pod upitnikom.

Na taj način gube građani oba entiteta, ali sve što se dešava od RS i nije u funkciji zaštite građana, već određenih politika - ističe Bakšić.

Saglasan je s ocjenom da je još rano za odlazak stranih sudija, posebno zbog činjenice da se presude Ustavnog suda BiH ne provode.

Pored stranih sudija, rad Ustavnog suda BiH, ukoliko se njime političari ne pozabave jer jasno je da se radi o političkim igrama, dodatno će biti usložnjen u narednim godinama, s obzirom na to da 2026. godine Valerija Galić, sadašnja predsjednica Ustavnog suda BiH, ide u penziju, Mirsad Ćeman godinu prije nje, a Seada Palavrić već ove godine.

(A.N./Preporod.info)