VIDEO Najmlađa žrtva imala 9 godina, silovani i muškarci
Jedan od najvećih ratnih zločina tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu svakako je zločin silovanja. Iako je od agresije na našu zemlju prošlo više od 20 godina, silovanje žena i dalje je tabu tema u društvu. Još veći tabu je silovanje muškaraca. Žrtve silovanja svakodnevno žive sa svojim bolovima i strahovima zakopanim duboko u sebi. Torture kroz koje su prošle teško da iko drugi može razumjeti osim njih samih. Vječna je to trauma nikome osim njih poznata.
Svaki nekažnjen zločin se širi
Žrtve silovanja koje su smogle hrabrosti da svjedoče pred Haškim tribunalom promijenile su međunarodno pravo – po prvi put je silovanje i seksualno zlostavljanje okarakterizirano u međunarodnom pravu kao zločin protiv čovječnosti. Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida doznajemo da BiH nažalost još nema registar žrtava seksualnog nasilja i silovanja. - Na osnovu izvještaja UN u našoj zemlji procjenjuje se da je između 20 i 50 hiljada žena tokom agresije bilo žrtvom silovanja i seksualnog nasilja koje je okarakterizirano kao zločin protiv čovječnosti, - istakla je za Preporod Elmina Kulašić, viši savjetnik u Udruženju žrtava i svjedoka genocida.
Na osnovu procesuiranih predmeta i istraživanja Udruženja žrtava i svjedoka genocida doznajemo da je najmlađa žrtva silovanja imala 9 godina, dok je najstarija žrtva imala 68 godina. Počinioci silovanja nisu ciljali žene i muškarce određenih godina, kada su silovali, već su sistemski koristili silovanje kao ratno oružje u sprovođenju genocida u Bosni i Hercegovini. Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“, u razgovoru za Preporod ističe da se nikada neće znati broj silovanih žena, s obzirom da mnoge žene koje su silovane nisu nikome rekle to jer ih je bilo stid reći. - Nisu progovorile o silovanju jer ih je stid porodice, djece, komšija i prijatelja. Mnoge žene su i psihički oboljele, ali i dalje šute. Silovanje je zločin nad zločinom. Genocid nad genocidom. To je psihičko ubijanje. Oni koji su u ratu silovali nagrađeni su slobodom, radnim mjestima. Smatram da je tome kumovala međunarodna zajednica,- kaže Mehmedović. Ona dodaje da su silovane žene vjerovale u pravdu, očekivale su da će oni koji su silovali biti kažnjeni i da su nakon svega ponižene. - Ispade da su samo žrtve krive. Na razne načine su žrtve kažnjene. Svaki zločin koji se ne kazni se širi. Vidimo da pravde nema. Imamo situacije da danas u Srebrenici na ulicama silovane žene mogu vidjeti svoje silovatelje koji slobodno i nekažnjeno šetaju. Oni koji su činili silovanje i druge zločine i dalje ne odustaju od svojih ciljeva iz 90-ih godina, - ističe Hatidža Mehmedović.
