Prvi broj Glasnika objavljen u januaru 1933. godine
Prvi broj Glasnika objavljen je u jaunaru 1933. godine - štampan u Beogradu, ćiriličnim pismom, ijekavicom. Od tada, pa do danas, uz kratke prekide, Glasnik izlazi redovno.
Glasnik je službeno glasilo Rijaseta Islamske zajednice, izlazi dvomjesečno.
Namjere i želje osnivača Glasnika sadržane su u riječima reisul-uleme Ibrahim-ef. Maglajlića napisane u uvodnom članku pod naslovom "Prva riječ" prvog broja Glasnika iz 1933. godine:
"Pokretanjem ovoga časopisa uklanja se jedan nedostatak i daje svima prijateljima našeg napretka mogućnost da svoje sile i svoju spremu stave u službu našoj zajednici, kako bi joj otvorili oči i pokazali put prema ljepšoj budućnosti... "
"Naša vjera stavlja svakom pojedincu u dužnost da živi čestito i čini dobra djela, ali se ne zaustavlja samo na tom nego traži još i saradnju i međusobno pomaganje u svemu što je dobro i plemenito... "
"Pa ipak osjećam da stojim pred gigantom ljudske misli, stojim pred vanrednom veličinom koja je stvarala historiju, dala neprocjenjivo velik doprinos razvoju ljudskog roda. Stojim pred divom duha, čija misao još uvijek živi, sposobna da još jedanput i bezbroj puta pomogne čovjeku, kako bi u njemu pobijedilo ono ljudsko, humano i kako bi stvarno čovjek postao čovjekom, što je bio cilj objave u svim njenim izdanjima, a potom i cilj Božijih poslanika... "
Jedan od najredovnijih saradnika bio je Husein-ef. Đozo. Počeo je sarađivati još od 1937. godine i objavio je 126 radova. Neprocjenjiv doprinos kvalitetu i na afirmaciji Glasnika, pored Đoze, sa svojim mnogobrojnim objavljenim radovima, posebno se ističu Mehmed-ef. Handžić, Mustafa Busuladžić, Alija Nametak, dr. Hazim Šabanović, Muhamed Hazim Tulić, hfz. Mahmud-ef. Traljić, Fejzulah Hadžibajrić, Kasim-ef. Hadžić, Hifzija Hasandedić, Abdurahman Hukić, dr. Ahmed Smajlović, Ibrahim, Šaban i Vehbija Hodžić, Sinanudin Sokolović, Halid Buljina i mnogi drugi.
Svoj doprinos razvoju islamske misli kroz Glasnik dali su i profesori Fakulteta islamskih nauka, profesori Gazi Husrev-begove medrese, službenici Rijaseta, kao i mnogi drugi kulturni i javni radnici.
Tematika kojom se bavio Glasnik je raznolika, ona je ovisna o nastalim prilikama, problemima i zadacima koji se postavljaju pred Islamsku zajednicu.
U Glasniku se objavljuju službena akta Islamske zajednice kao što su odluke, zaključci sa sjednica Rijaseta i Sabora, uredbe, dekreti o postavljanju imama i muftija, imenovanja direktora ustanova i obrazovnih institucija, dopisi, saopštenja, godišnji izvještaji o radu Rijaseta, zapisnici sa sjednica Rijaseta i Sabora i sl.
Autorski tekstovi imaju na kraju sežetak na arapskom i engleskom jeziku. Također aktuelna hutba, aktuelne teme i prikaz novih knjiga ili časopisa su stalne rubrike.
(Preporod.info)
