Ove godine svijet svjedok najsmrtonosnijih zemljotresa i poplava u novijoj historiji

Iako se ove godine u svijetu nije dogodio nijedan zemljotres jačine veće od osam stepeni, bilo je 18 zemljotresa jačine veće od sedam i 123 zemljotresa magnitude veće od šest.

Najveći zemljotres bio u Turskoj

Najjači i najsmrtonosniji zemljotres 2023. godine zabilježen je u Turskoj.

Ovu državu je 6. februara pogodio zemljotres jačine 7,7 stepeni Richterove skale, čiji je epicentar bio okrug Pazarcik u Kahramanmarasu.

Prema podacima AFAD-a, zemljotres, koji se dogodio na dubini od 8,6 kilometara, izazvao je razaranja u 11 provincija u ovoj zemlji i velika razaranja i gubitak života u Siriji. Zemljotres se osjetio u cijeloj Truskoj i mnogim dijelovima Bliskog istoka i Evrope.

Istog dana u poslijepodnevnim satima dogodio se drugi zemljotres jačine 7,6 stepeni po Richterovoj skali, ovog puta s epicentrom u okrugu Elbistan u Kahramanmarasu.

U ovim zemljotresima poginulo je 50.500 ljudi, povrijeđeno je više od 100.000, a uništeno je 7.248 objekata.

Zemljotresi se nazivaju "katastrofom vijeka", jer su zabilježeni kao "najsmrtonosniji zemljotres u posljednjih 100 godina u Turskoj ".

Najsmrtonosniji zemljotres u Maroku

Drugi zemljotres, koji je izazvao najviše žrtava u 2023. godini, dogodio se u Maroku u noći 8. septembra.

Skoro 3.000 ljudi je poginulo, a više od 6.000 je povrijeđeno u zemljotresu jačine sedam stepeni Richterove skale, čiji je epicentar bio u regiji Al-Huz u Marakešu.

U ranijim izjavama zvaničnih vlasti navedeno je da je zemljotresom pogođeno 2,8 miliona ljudi, što odgovara dvije trećine stanovništva u regionu, a oko 60.000 kuća je djelimično ili potpuno uništeno.

Nasser Jabur, predsjednik Nacionalnog geofizičkog instituta Maroka, opisao je zemljotres kao "najveći zemljotres u prošlom vijeku u historiji zemlje".

Zemljotresi u Afganistanu

Treći ovogodišnji zemljotres, koji je izazvao najviše žrtava, dogodio se 7. oktobra u Heratu u Afganistanu, na granici s Iranom.

Nakon ovog zemljotresa dogodila su se četiri uzastopna zemljotresa, od kojih je najveći bio jačine 6,3 stepena, a zabilježeno je i mnogo naknadnih zemljotresa jačine preko pet stepeni.

Talibanska privremena vlada objavila je da je poginulo oko 2.500 ljudi, a hiljade je povrijeđeno u zemljotresima.

I 21. marta u regiji Hindukus u Afganistanu dogodio se zemljotres jačine 6,5 stepeni Richterove skale. U zemljotresu, koji se osjetio i u Pakistanu, poginula je 21 osoba. Ovaj zemljotres je zabilježen kao "peti najsmrtonosniji zemljotres 2023. godine".

Četvrti najsmrtonosniji zemljotres 2023. je u Nepalu

Početkom novembra Nepal je pogodio zemljotres jačine 5,6 stepeni.

Epicentar je bio 42 kilometra južno od nepalske regije Jumla.

U katastrofi, koja je zabilježena kao "četvrti najsmrtonosniji zemljotres ove godine", poginulo je 157 ljudi, a veliki broj je povrijeđen.

Zemljotresi u Ekvadoru i na Filipinima

Drugi zemljotresi s velikim brojem žrtava 2023. zabilježeni su u Ekvadoru i na Filipinima.

U zemljotresu jačine 6,7 stepeni Richterove skale koji se dogodio u Ekvadoru 18. marta poginulo je 18 ljudi.

Na Filipinima je poginulo 11 ljudi u zemljotresu jačine 6,7 stepeni Richterove skale koji se dogodio u regionu Burias na jugu zemlje 17. novembra.

Poplave u svijetu

Poplave, koje su među najvećim prirodnim katastrofama s kojima se suočava čovječanstvo, odnijele su hiljade života 2023. godine.

Promjenjivi režim padavina zbog klimatskih promjena, emisija ugljika i raznih okolišnih faktora doveo je do toga da se mnoge zemlje na globalnoj razini suoče s ovim prirodnim katastrofama.

Najveću štetu u poplavama su pretrpjela naselja i poljoprivredne površine, što je rezultiralo velikim štetama, ali i gubitkom života.

Najveća ovogodišnja poplava dogodila se u Libiji

"Oluja Daniel", koja je bila efikasna u centralnom Mediteranu i pogodila je istok Libije 10. septembra, izazvala je poplave u gradovima Bengazi, Beyda, Merj, Suse i Derna.

Dok je više od 4.300 ljudi poginulo u poplavama koje su pogodile istok zemlje, 40.000 ljudi, uključujući najmanje 17.000 djece, raseljeno je unutar zemlje.

U poplavama pogođenim područjima na istoku zemlje oštećeno je 70 posto infrastrukture.

Oštećeno je 95 posto obrazovnih ustanova, a obrazovanje u zemlji obustavljeno je na deset dana.

Proglašena je trodnevna žalost za poginule u poplavama.

Urušavanje brane Bumansur kapaciteta 23 miliona kubnih metara i brane El-Bilad kapaciteta 1,5 miliona kubnih metara, koje su izgrađene u Libiji između 1973. i 1977. za svrhe kao što su suzbijanje poplava i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, ostavilo je Dernu pod vodom.

Raspadanje leševa pod ruševinama u gradu i miješanje kanalizacione vode s vodom za piće dovelo je do opasnosti od epidemijskih bolesti.

Međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija za migracije (IOM) objavila je da je oko 40.000 ljudi raseljeno u gradovima pogođenim poplavama u Libiji.

Portparol vlade libijskog nacionalnog jedinstva Mohammed Hammude rekao je da su padavine najveće zabilježene u više od 40 godina.

Poplave u Demokratskoj Republici Kongo

U provinciji Južni Kivu na istoku Demokratske Republike Kongo (DRC) 438 ljudi je poginulo u poplavama izazvanim obilnim kišama u maju.

Nakon poplave, u zemlji je proglašena nacionalna žalost.

I Grčka svjedok obilnih kiša

U poplavama koje su se dogodile u Grčkoj zbog padavina koje su počele 5. septembra poginulo je 17 osoba.

Obrazovanje u osnovnim i srednjim školama obustavljeno je zbog poplava u grčkoj regiji Tesalija.

Uragani i oluje

Oko 1,2 miliona ljudi evakuisano je zbog poplava izazvanih tajfunom Doksuri u kineskoj sjevernoj provinciji Hebei u augustu.

U septembru su obilne kiše izazvale poplave u provinciji Guangdongu na jugu zemlje.

Oko 537 ljudi je izgubljeno tokom uragana "Freddy", koji se dogodio u istočnoafričkoj državi Malavi u aprilu.

Više od hiljadu ljudi poginulo je u Malaviju zbog uragana "Freddy" koji je pogodio jugoistočnu obalu Afrike.

Usljed razaranja uzrokovanog klimatskim promjenama uništene su kuće, mostovi, škole i radna mjesta, a oštećeni su putevi, dalekovodi i poljoprivredno zemljište.

Više od pola miliona ljudi u zemlji moralo je da napusti svoje domove.

U južnoameričkoj državi Peru, 2.500 porodica ostalo je bez krova nad glavom zbog poplava izazvanih tropskim uraganom "Jaku" u martu.

U Japanu, koji je bio pogođen tropskim tajfunom Mawar, koji se pojavio u istočnoj Aziji, jedna osoba je poginula u junu, a sprovedena je i privremena evakuacija za dva miliona ljudi.

Monsunske kiše

Otprilike 60.000 ljudi raseljeno je zbog poplava uzrokovanih monsunskim kišama u Mijanmaru u augustu.

U istom periodu, oko 700.000 ljudi ostalo je nasukano u Bangladešu zbog poplava i klizišta.

Najmanje 1,2 miliona ljudi pogođeno je poplavama u regijama u zemlji, uključujući Cox's Bazar, Chattogram, Bandarban i Rangamati.

Poginulo je 215 ljudi u katastrofama i nesrećama izazvanim monsunskim kišama koje su počele krajem juna u Pakistanu.

Poplave koje su se dogodile na jugu Somalije u aprilu negativno su utjecale na 460.000 ljudi.

Ujedinjene nacije (UN) uputile su hitan poziv za pomoć nakon zabrinutosti zbog porasta epidemijskih bolesti poput kolere i malarije u regionu pogođenom poplavama.

U Somaliji je pola miliona ljudi moralo da napusti svoje domove zbog poplava izazvanih obilnim kišama u novembru.

Poplava, koja se dogodila zbog obilnih kiša u indijskoj državi Asam u junu, poplavila je 108 sela i raselila više od 115.000 ljudi koji žive u selima.

U Jemenu, jake kiše i poplave raselile su u martu više od 9.000 porodica u gradu Marib u centralnom dijelu zemlje.

(Preporod.info)