Tuzla: Održan kolokvij "Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević - istaknuti alim i pedagog (1885-1953)"

Muftijstvo tuzlansko i Behram-begova medresa u Tuzli organizovali su, u četvrtak 21.12.2023. godine kolokvij "Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević - istaknuti alim i pedagog (1885-1953)“ povodom 80 godina od preseljenja na ahiret.

Riječ je o jednoj o važnijih ličnosti u razvoju Behram-begove medrese u Tuzli.

Izlagači su bili hafiz Nedžad Vehabović, profesor Behram-begove medrese, dr. Sead Seljubac i prof. dr. Izet Šabotić, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, a programu su prisustvovali i dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski i dr. Ahmed Hatunić, direktor Behram-begove medrese.

Muftija Fazlović je kazao da se u cijeloj Bosni i Hercegovini, u skladu sa opredjeljenjem programa Tezkiretnama, prisjećamo naših velikana, obnovljamo naša sjećanja kako bismo bili čvršće na Pravom putu.

- Ponosni smo na ovog alima, učenog čovjeka, velikog organizatora i reformatora. Nije puno pisao, ali je radio, dugo je bio rukovodilac. Voditi i razvijati institucije je veliki zahtjev. Hafiz Sivčević je mnogo radio, rekao bih da je on ideje reformatora oživotvorio. Jedna od najvažnijih ideja, zamisli u tom reformatorskom duhu bila je da se izgrade i razviju kvalitetne institucije koje muslimani nisu imali - kazao je muftija Fazlović.

Muftija je podsjetio da su pojedini narodi napredovali upravo posredstvom kvalitetnih institucija i hafiz Sivčević je, obrazujući se na najsavremenijim školama koje smo tada imali u muslimanskom svijetu, uočio koliko za napredak društva znače dobre škole i dobre institucije.

- Uložio je velike napore, te je tu svoju spoznaju pretočio u djelo, praksu. Kada smo obnavljali rad Behram-begove medrese devedesetih godina bili smo zagledani u taj period od prije stotinjak godina, u godine kada je hafiz Sivčević preuzeo dužnost i odgovornost za Behram-begovu medresu –-istakao je muftija Fazlović.

Direktor Hatunić je izrazio zadovoljstvo što imamo priliku da se prisjetimo ličnosti, uloge i djela hafiza Sivčevića koji je bio direktor Behram-begove medrese u dva navrata.

- Uloga dr. Sivčevića bila je izuzetno značajna u tom periodu kada je rukovodio Behram-begovom medresom koja je nakon nekoliko godina postala prepoznatljiva, respektabilna ustanova, ne samo u ovom dijelu Bosne, nego u čitavoj BiH bivajući jednom od najboljih škola - kazao je dr. Hatunić.

Hafiz Nedžad Vehabović, profesor u Behram-begovoj medresi govoreći o životu i djelu hafiza Sivčevića kazao je da je 1922. godine hafiz Sivčević postavljen za upravitelja Behram-begove medrese u Tuzli. Odmah je pokazao upornost, znanje i savjesnost u obavljanju poslova koji su mu povjereni. Inače skroman, dobrodušan, druželjubiv, veseo i susretljiv čovjek, brzo je upoznao mentalitet ljudi i osvojio sredinu u kojoj je boravio.

- Poseban akcenat je stavio na odgoj učenika medrese, pa je govorio da su medrese više odgojne nego obrazovne institucije, a profesori više odgajatelji nego predavači stručnih predmeta. Od prvih dana je uveo obavezno obavljanje svih namaza u džematu. Nastojao je odgojiti svoje učenike i osposobiti ih za zvanja kojima će se baviti. Uspjeh Sivčevićevih reformi medrese vjerovatno je rezultat njegovog širokog vjerskog i svjetovnog obrazovanja u Istanbulu - istakao je hafiz Vehabović.

Sivčevića je pratio glas principijelnog, odgovornog i odvažnog rukovodioca, kazao je Vehabović, ali i strogog i nepopustljivog pedagoga koji je mnogo ulagao u vjerski i moralni odgoj učenika, što mu je donosilo priznanja i pohvale.

- Hfz. dr. Salih Sivčević je svoj život posvetio dogradnji, opremi i reformi Medrese, ali i aktivnostima na vjerskom obrazovanju stanovništva. Bio je marljiv radnik, jedan od ljudi koji su uporno, strpljivo i dosljedno vršili svoje dužnosti - naveo je hafiz Vehabović.

Dr. Sead Seljubac koji je govorio o temi "Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević i reforma Medrese" kazao je da uz rad hafiza Sivčevića kao muderisa i upravitelja ove odgojno-obrazovne institucije Islamske zajednice u brojnim slučajevima stoji kvalifikacija - reformator, upravo zbog njegovog doprinosa reformama ove medrese, posebno u decenijama pred prisilnu obustavu njenog rada 1949. godine.

- Hafiz Sivčević je posjedovao izvanredne pedagoške kvalitete, a Hafzija Suljkić koji je pisao o hafizu Sivčeviću čak to potkrepljuje podacima o pohvalama i priznanjima koja je za takav rad dobijao, od običnih ljudi do reisul-uleme Fehim-ef. Spahe. Kao muderris, a kasnije i upravitelj, mnogo je doprinio organizaciji i uređenju Behram-begove medrese. Posebno se istakao 1938. godine prilikom proširenja i dogradnje zgrade medrese. Pazio je naročito na odgoj i vladanje svojih učenika. Nastojao je odgojiti ih, a i osposobiti za zvanja, kojima se po svršetku škole budu posvetili. U tome je imao uspjeha i njegov dvadesetogodišnji rad kao nastavnika i odgajatelja nije bio uzaludan - istakao je dr. Seljubac.

Dodao je da je hafiz Sivčević upornošću i nepokolobljivošću, od jedne lokalne medrese ograničenog prosvjetnog dometa, načinio respektabilnu školu regionalnog značaja, te se u tom smislu može zaključiti da je Behram-begova medresa njegovo veliko životno djelo.

Dr. Seljubac navodi, a o tome je pisao i Hamdija Sivčević, da je hafiz Sivčević zaslužan za ukidanje individualne nastave i uvođenje razredne nastave u petogodišnjem trajanju, uvođenje u medresu potrebne školske dokumentacije i administracije kao i postepeno uvođenje u nastavni program, pored vjerskih i svjetovnih predmeta.

- Tu je i organizacija praktične nastave za imama, hatiba i mujezina u Behram-begovoj džamiji i drugim džamijama uz ramazan, unaprijedio je internatski život učenika, osnivanje đačke kuhinje i utvrđivanje kućnog reda medrese i internata, uvođenje (1923. godine) prijemnog ispita iz kiraeta i uvjetovanje upisa u Medresu završenom osnovnom školom u četverogodišnjem trajanju, što su ostale medrese ovog tipa uvele tek 1931. godine, osnivanje biblioteke Behram-begove medrese (1924. godine) u kojoj stalnim nabavkama knjiga obogaćuje knjižni fond i tako dalje - kazao je dr. Seljubac.

Prof. dr. Izet Šabotić je istakao da je jako važno govoriti o ovakvim temama kao što je doprinos i uloga dr. Saliha-ef. Sivčevića, muderisa i direktora Behram-begove medrese iz jednog posebnog vremena, onog vremena međuratnog perioda.

- Naime, u tom vremenu su Bošnaci i Bosna bili izloženi brojnim kušnjama. To je jedno prelomno vrijeme kad se uspostavljala jedna nova država, nova vlast, vlast koja nije bila naklonjena ni Bosni ni Bošnjacima. Salih-ef. Sivčević dolazi u Tuzli na mjesto direktora početkom 1922. godine. To su poprilično teške godine, ali on se kao muderis i kao direktor medrese izuzetno dobro snašao. Njegovi su rezultati izuzetno vidljivi, iako nije bio miljenik tadašnje vlasti, on je uspio sa Behram-begovom medresom napraviti neke važne iskorake - kazao je prof. dr. Šabotić.

Ta reforma Behram-begove medrese u vremenu njegovih mandata izuzetno je važna, napomenuo je dr. Šabotić, ali i taj njegov ukupni društveni život je izuzetno važan, bio je slojevit, bio je uključen u mnoge segmente života, ne samo u Tuzli, nego i u Bosni i Hercegovini.

(Alem Dedić/Preporod.info)