Muftija Dedović: Pitanje Lakišića harema je pitanje otvorenog Mostara i njegove multietničke budućnosti

Šira javnost objavom ove knjige može se detaljnije upoznati s historijatom i trajanjem Lakišića harema u Mostaru, hronologijom njegovog otimanja, a dokumentirani su i pokušaji Islamske zajednice da barem dio Lakišića harema vrati u svoj posjed. Knjiga će u Sarajevu biti predstavljena 22. decembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, s početkom u 13.00 sati.

Knjiga ukazuje i na nepravdan i diskriminatoran odnos vlasti prema Bošnjacima Grada Mostara, kao i na politiku hegemonije kojoj su izloženi na ovim trusnim hercegovačkim prostorima. 

- Pitanje Lakišića harema aktuelno je pitanje za Islamsku zajednicu duži niz godina i decenija. Stoga smo cijenili da je važno da se u jednom knjiškom formatu objedini ta tema. Ovdje su dati važni, ključni, historijski momenti koji govore o Lakišića vakufu u Mostaru, o vakufnami, tom lakaliteu, trajanju, postojanju, kontinuitetu u ovom procesu od strane različitih sistema vlasti, počev od Austro - Ugarske pa slijedom do aktulenog vremena i njihovog bahatog odnosa. Za knjigu je korištena obimna dokumentacija, dokumenata je oko 1.000 stranica. Imamo to objedinjeno, sačuvano i njome je trasiran jedan put za budućnost - istakao je muftija Dedović. 

Navodi kako je pitanje Lakišića harema posebno u fokusu interesovanja od završetka rata, od dvostruke agresije na Mostar.  

- Ovo jeste važno i ključno pitanje. Samim tim što je toliko u fokusu, govori o njegovoj važnosti. Prostora Lakišića harema je sastavni dio takozvane centralne zone Grada Mostara. Centralna zona Grada Mostara je trebao da bude faktor objedinjavanja, povezivanja, integracije. Takvim ga je označila međunarodna zajednica koja je 1994. godine preuzela upravu nad Mostarom i izuzela taj prostor iz nadležnosti lokalnih, tada odvojenih, podijeljenih vlasti na istočni i zapadni dio, kasnije i općina, tri sa bošnjačkom i tri sa hrvatskom većinom - podsjetio je muftija Dedović.

Pojasnio je kako je taj centralni prostor izuzet s ciljem da upravo on bude nukleus kojim će upravljati centralna gradska administracija, na čelu sa gradonačelnikom i dogradonačelnikom uz asistenciju i podršku punu međunarodne uprave.

- Nažalost, taj dio lokaliteta koji je kao takav trebao da bude s takvim institucijama, ustanovama objedinjavanja, povezivanja i suštinske integracije Grada Mostara, nije dostigao tu fazu. Dozvoljeno je da se taj projekat raspakuje, da se ugrozi i da se malo pomalo kroz tu nedjelotvornost, kroz nedosljednu primjenu zakona koja se odnosila na centralnu zonu, a samim time i Lakišića harem, dozvoli jednoj politici da na tom prostoru utemelji svoje ustanove kulture, jednonacionalnog, monoetničkog koncepta, i tako zaokružuje ono što jeste bio cilj te jedne politike koja je željela podjelu grada na dva odvojena dijela, politike koja nije uspjela. Znamo da je ona kao takva označena kao udruženi zločinački poduhvat (UZP) i u Hagu ocijenjena kao takvom, i presuđena - kazao je muftija.

Ocijenio je da na ovom projektu, nažalost, nije bilo dovoljno dosljednosti politke međunarodne zajednice.

- Dosta je bilo tu popuštanja, zatvaranja očiju pred tim da se stvari u tom prostoru mijenjaju, da se nagriza centralna zona, da neko može kako hoće i kako želi, kako mu je volja i kako je zamislio, dok mi, koji smo slijedili put zakona, zakonske procedure čekajući regulacioni plan i rješenja za taj prostor, ostali smo "kratkih rukava", sve ovo vrijeme u iščekivanju da se nešto tako riješi - ukazao je muftija ef. Dedović. 

Ovdje se, potcrtava, pogodovalo jednoj politici, jednom okviru, jednoj ideologiji i tako se taj prostor želio zaokružiti u korist jednih.

- Teško se oteti utisku da tu ne postoji ništa drugo nego jedna namjera, sistemska opstrukcija da se ništa u dogledno vrijeme ne riješi. To je što nas vrijeđa, boli, ta nepravda, to isključivanje, to ignoriranje - navodi muftija Dedović. 

Ukazuje da je na djelu dvostruka primjena zakona, odnosno, politika dvostrukih aršina.

- Ta politika nimalo nije dobra. Nije dobra u Mostaru kao jednom gradu koji je opredijeljen kroz svoju historiju, kroz svoje nasljeđe, kao jedan otvoren grad, kosmopolitski grad u kojem su se susrele vjere, kulture, narodi i koji je i dalje takav, i pored ovog urbicida, kulturocida i onoga što je proživio. Međunarodna zajednica bila je prepoznala taj kapacitet Mostara, i tako mu je i pristupila, ali ga je poslije ostavila da se ovaj posao ne dovrši, a da dođu na scenu nacionalisti koji zaokružuju stvar onako kako ne treba, da mu unište tu njegovu multietničku supstancu važnu za državu Bosnu i Hercegovini - naveo je muftija Dedović. 

Poručuje da pitanje Lakišića harema nije usko religijsko pitanje.

- Ovo je pitanje od svenacionalnog značaja, bošnjačkog, ali ne samo bošnjačkog, nego je i pitanje multietničke budućnosti grada Mostara. Na ovom pitanju se to lomi, na ovoj stvari, lokalitetu gdje je Lakišića harem. Ovaj lokalitet u vremenu ‘80-ih godina trebao je da bude Centar jedan grada Mostara koji nije nikada do kraja realiziran. Centar dva je izgrađen. Bila je prilika u ovom vremenu da se nakon svega nadiđe ono što je bilo, iako se ne može zaboraviti šta je bilo i zbog čega, ali smo odlučni da gradimo mir, da gradimo u miru i poštovanju svih koji tamo obitavaju, gradimo budućnost novih generacija - ističe muftija Dedović.  

Poručuje da se stvari ovdje trebaju rješavati razumom, uvažavanjem i priznavanjem, a ne ignorancijom.

- Mi očekujemo jedan drugačiji pristup politike viših nivoa na ovom našem prostoru, vrlo složenom, koji je mnogo propatio, platio veliku cijenu svoga opstanka na tim prostorima i izgradnje ponovnog života, mira i povjerenja u procesu povratka. Očekujemo da osluhne naš glas - dodao je muftija.

U intervjuu koji je dostupan na YouTube kanalu BIR televizije muftija mostarski Salem-ef. Dedović govorio je i o izostanku adekvatne podrške drugih vjerskih stranaka u rješavanju problema Lakišića harema, odnosu bošnjačkih političara prema ovom pitanju, ali i drugim pitanjima s kojim se suočavaju Bošnjaci u Mostaru i Hercegovini.

(Preporod.info)