Promovirana dva nova izdanja iz edicije "Posebna izdanja" Orijentalnog instituta UNSA
U okviru obilježavanja Svečanih decembarskih dana Univerziteta u Sarajevu, u srijedu su predstavljena nova izdanja iz edicije "Posebna izdanja" Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu.
Riječ je izdanjima "Devširma u Bosni - o regrutaciji Bosnaca u janjičare", autora Aladina Husića i "Re/Konstrukcija priče o Lj/ljubavi (Fabule i izbor stihova iz mesnevija u prijevodu na bosanski jezik)", autorice Amine Šiljak-Jesenković.
Promocija je upriličena u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.
Monografska studija "Devširma u Bosni - o regrutaciji Bosanaca u janjičare", Aladina Husića nastala na temelju primarne arhivske građe, propituje subjektivne narative hronika i putopisa na kojim su stvarani različiti konstrukti u ranijoj historiografiji i ruši stereotipe i mitove o fenomenu devširme - mobilizacije mladića u janjičare, kako u Bosni tako i Osmanskoj državi općenito.
Autor knjige Aladin Husić rekao je da se devširma zapravo odnosi na klasičnu regrutaciju stasalih mladića za vojnu službu. Naglašava kako djeca nisu uzimana, kako govori dominantan narativ na našim prostorima, već osobe koje su fizički stasale za vojnu službu.
- U odnosu na one mitske i druge putopisne narative iz kojih su se uglavnom crpile informacije o devširmi, mi vidimo zapravo da je riječ o klasičnoj regrutaciji mladića stasalih za vojnu službu - kazao je Husić.
Dodao je kako se ovaj proces odvijao u četiri ciklusa tokom jedne godine, svaka tri mjeseca.
- Svi podaci s kojima sam se susretao znatno odudaraju od onih narativa koje smo mi mogli čuti, kako je riječ o skupljanju djece koja su se transportovala u sepetima. Sve je bilo vrlo uređeno i znatno uređenjije od onoga što imamo u dominantnim diskursima - pojasnio je Husić.
Podvukao je također kako je devširma zapravo bila privilegija, jer, kako je naveo, regruti su od svog dolaska, ulaska u proces edukacije, imali stipendije i kako je njihov rang rastao, kako su napredovali, a iznos njihove stipendije se povećavao.
Na pitanje da li se devširma zapravo može tretirati kao današnja stipendija, Husić odgovara: "Pa mislim čak da je u nekim slučajevima, naročito za one posebno nadarene, ta stipendija bila iznimno visoka, znatno viša u odnosu na današnje stipendije."
Promotor knjige o devširmi Fahd Kasumović, vanredni profesor Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta UNSA, kazao je kako ova knjiga može poslužiti da se proširi znanje o samoj devširmi te da se preispitaju neki tradicionalni narativi o "danku u krvi".
Napominje kako danas postoje različiti narativi o ovoj temi u BiH, pa navodi primjer da u udžbeniku historije Nastavnog zavoda Istočno Sarajevo iz 2014. godine za devširmu koristi da termin "danak u krvi".
- Govori se da muslimani nisu bili predmet devširme, iako je i u vrijeme Jugoslavije bilo poznato da su muslimani bili predmet devširme, međutim, iz nekih razloga, u udžbenicima iz kojih danas uče djeca u Istočnom Sarajevu i RS-u tako nešto nije rečeno. Kolega Husić vrlo argumentirano pokazuje, na osnovu osmanskih popisa devširme iz 1565. i 1604., da su dominantno muslimani bili predmet devširme na području osmanske Bosne - naveo je Kasumović.
U monografiji Re/Konstrukcija priče o Lj/ljubavi (Fabule i izbor stihova iz mesnevija u prijevodu na bosanski jezik) Šiljak-Jesenković kroz devetnaest tematskih cjelina predstavlja sadržaje četrdesetak ljubavnih priča spjevanih u formi mesnevi te govori o porijeklu priča i varijantama istih priča u drugim književnim formama. Šiljak-Jesenković je kazala novinarima kako je u ovoj knjizi prevela oko 4.000 stihova i tako ih učinila dostupnim bh. čitaocima.
- Drugi moj motiv bio je činjenica da su u jednom periodu kada smo mi bili sugraditelji islamske civilizacije u osmanskom periodu, ova djela bila čitana u našoj sredini. Kako vidimo iz djela naših bosanskih, bošnjačkih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima, oni su se u svojim djelima referirali na ove priče, tako da je to bila obaveza i prema našim djedovima i da predstavimo ovu kulturnu vrijednost - zaključila je Šiljak-Jesenković.
Almir Bašović, književnik i redovni profesor Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske znanosti Filozofskog fakulteta te Akademije scenskih umjetnosti UNSA, istakao je kako je Šiljak-Jesenković sjajan poznavalac forme mesnevije.
- Zaista je napravila jednu pravu malu antologiju prevoda onoga što je ona smatrala najvažnijim iz 19 priča koje se bave ljubavlju. Knjiga je nesvakidašnja i po tome što ne robuje nekom metodološkom okviru već ima puno povjerenja u imaginaciju čitaoca - rekao je Bašović.
(Preporod.info)
