Hadžem Hajdarević ukopan na mezarju Grličića Brdo u Sarajevu

Na mezarju Grličića Brdo u Sarajevu danas je ukopan bosanskohercegovački književnik i stručnjak u oblasti jezika Hadžem Hajdarević, koji je na ahiret preselio 4. decembra u 68. godini života.

Prethodno mu je klanjanja dženaza u haremu Gazi Husrev-begove džamije koju je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Prilikom svog obraćanja, reisul-ulema je istakao da iza svakog čovjeka koji ode s ovog svijeta ostane praznina, dok se praznina koja ostane iza učenog čovjeka, iza duhovnog, moralnog i intelektualnog velikana, popunjava sporije.

- I iza tebe, Hadžeme, ostaje praznina: ne samo u našim srcima i među tvojim ukućanima, već i praznina u našoj bosanskohercegovačkoj kulturi gdje, mislim, dugo neće biti popunjena. Nedostajat će joj tvoja intelektualna čestitost, produktivnost, inovativnost, tvoja lucidnost i tvoji raznobojni ukusni prinosi - rekao je reisul-ulema Kavazović.

Dženazu na Grličića Brdu je predvodio profesor Mustafa Spahić koji je prilikom obraćanja istakao da je Hajdarević na neponovljiv način znao rješavati konflikte i sukobe.

- Hadžem je bio čovjek u kojem je Bosna sabrana na najljepši način. Pristupao ljudima tako da je u njima tražio dobro. Nije bio samo fizičko biće, u njemu je bio zavičaj, sjeveroistočna Bosna - rekao je profesor Spahić.

Istakao je da je Hajdarević, uz to što je bio poznat i priznat pjesnik, bio i veliki čovjek koji je u teškom periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu ostao svjedočiti tim događajima.

- Govorio je o četiri zida kod Bošnjaka; vjeri, zajedničkoj zemlji svih građana, jeziku s kulturom i našoj narodnosti - prisjetio se profesor Spahić.

Hadžem Hajdarević bio je pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač djela drugih autora i naučni radnik u oblasti jezika.

Rođen je 18. jula 1956. godine u Kruševu kod Foče.

(Preporod.info)