Bošnjaci u Crnoj Gori i popis stanovništva

CG - Popis.jpg - Popis stanovništva: Porodice i van Crne Gore se mogu popisati ako jedan član porodice prisustvuje popisu — ^{Porodice i van Crne Gore se mogu popisati ako jedan član porodice prisustvuje popisu}

U Crnoj Gori je 1948. godine prvi put organizovan popis stanovništva koji je obuhvatio i nacionalno izjašnjavanje, a do 2011. godine je organizovano ukupno osam popisa.

Prema popisu stanovništva 1991. godine u Crnoj Gori je živjelo 615.035 stanovnika, od tog broja Muslimana, odnosno Bošnjaka bilo je 89.614 (14,57 %).

Kada je riječ o Bošnjacima u ovoj zemlji, i ovaj popis od 3. decembra dočekuju kao žrtve političkog inžinjeringa.

Naime, desetljećima je postojalo sistematsko zabranjivanje da se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Nudilo im se da se izjasne kao pripadnici drugih nacionalnosti u ovoj zemlji, da bi se kasnije dozvolilo korištenje vjerske odrednice kao nacionalne - Muslimani. Bošnjaci su nakon raspada Jugoslavije mogli slobodno ispoljiti svoje nacionalno ime, ali politički vrh je omogućio samo u njihovom slučaju da se ponude i druge opcije koje su naročito starije stanovništvo zbunjivale.

Tako je otvorena mogućnost da se Bošnjaci dijele od "Muslimana" do "Bosanaca", "Muslimana Crnogoraca", "Muslimana Bošnjaka", "Crnogoraca Muslimana", "Crnogoraca muslimanske vjeroispovjesti" i "Jugoslovena muslimanske vjeroispovjesti".

U praksi ovo negativno utječe na opredjeljenje Bošnjaka ne zato što ne znaju ko su, već zato što se ne žele odreći i drugih opisa, odnosno oni su kao narod Bošnjaci i Crnogorci po državljanstvu te muslimani.

Međutim, kada se nacionalnost, državljanstvo i vjeroispovijest spajaju onda ostavlja prostora za dileme. Ipak, mnogi smatraju da će se na predstojećem popisu stanovništva Bošnjaci izjasniti kao Bošnjaci, bez obzira na ove tehničke specifičnosti, ali se upozorava i na velike pritiske nad Bošnjacima nakon promjene vlasti u kojoj je očigledna politika koja nastoji Crnogorce približiti srpskom identitu na uštrub crnogorskog.

Ranija vlast predvođena strankom DPS optuživana je upravo za agitiranje da se Bošnjaci izjasne kao Crnogorci. Bošnjacima se ukazuje na važnost da se izjasne kao Crnogorci kako bi se spriječila srpska dominacija. O ovoj srpskoj politici prethodni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je kazao da ideolozi Velike Srbije žele "posrbiti" Crnu Goru. U intervjuu za FTV kazao je da je "veoma opasno i neregularno" po državu realizirati sada popis stanovništva.

- Ideolozi "Velike Srbije" žele "posrbiti" Crnu Goru. U prvom planu je da se dokaže da je Crna Gora srpska država. Crnogorski nacionalni identitet je na udaru, jer se time utire put za rušenje crnogorske neovisnosti - rekao je Đukanović, istaknuvši kako se uzda u to da će se u Crnoj Gori ipak probuditi odlučna fronta otpora promjeni karaktera države Crne Gore.

Da je kojim slučajem riječ o zemlji koja nije na Balkanu, već u Zapadnoj Evropi, ne bi ni postojao strah od bilo čije dominacije, ali riječ je o Crnoj Gori u kojoj zaista postoji namjera brisanja crnogorskog identiteta koji se želi prikazati kao srpski.

Također, Bošnjacima u Crnoj Gori je data mogućost da odaberu i bošnjački jezik, koji naučno i faktički ne postoji. To Bošnjacima u Bosni može izgledati banalno, jer nema dileme o bosanskom jeziku, ali Bošnjacima u Crnoj Gori, nakon desetljeća osporavanja jezika i općenito identiteta, može izgledati važno da podrže izraz "bošnjački" radi osnaživanja nacionalnog identiteta.

I ovdje se ostavlja mogućnost Bošnjacima da se izjasne da govore crnogorski jezik kako bi se ova država sačuvala od političke hegemonije koja se već duže vrijeme planira u beogradskim krugovima. Tako je na popisu 2011. godine 82% Bošnjaka (70.395) izabralo da im je jezik crnogorski ili bošnjački ili da su nacionalno Muslimani.