Simpozij o ratnim arhivima okupio kulturne i medijske radnike, istraživače i teoretičare

Simpozij o temi “Isprepleteni arhivi ratova: O iskustvima, slikama i politikama reprezentacije rata”, koji se u organizaciji Goethe instituta održava u Sarajevu, okupio je umjetnike, arhitekte, filmske i kulturne radnike, istraživače umjetnosti i medije i teoretičare iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Kosova, Njemačke, Turske, Francuske, Velike Britanije, Indije, Egipta i Pakistana.

Razgovaraju o ratnim i drugim arhivima koji svjedoče o nasilju iz različitih tranzicijskih, konfliktnih prostora i društava, uključujući iskustva kao osnovu svakog arhiva, bilo individualnog, kolektivnog ili institucionalnog, procese izrade arhivskih slika, metoda i politika arhivskih reprezentacija.

Analiziraju se i odnosi između analognih i digitalnih arhiva u pogledu javnog prostora i mogućnosti korištenja tehnologije proširene stvarnosti (AR) – koja omogućava dostupnost historijskih audio-vizuelnih dokumenata označenih GPS podacima – kao i arhivskih praksi, arhivskih saveza i aspekata zajedničkog arhivskog dobra, politike reprodukcije i reprezentacije ratova, uključujući multiperspektivne pristupe.

Po riječima direktorice Goethe instituta Simone Voigt, trodnevni skup u Sarajevu jedna je od javnih intervencija ARchipelaga, kolaborativnog arhivskog projekta, a arhivski materijal se prikuplja u četiri grada Sarajevu, Mostaru, Prizrenu i Beogradu.

- Naša ciljna grupa su mladi ljudi, koji kroz tu aplikaciju mogu pristupiti arhivskom materijalu. S obzirom da mladi danas baš i ne idu u arhive da istražuju, odlučili smo da taj materijal, koji je jako bitan i može služiti prevenciji događaja, učinimo dostupnim na jedan moderni način, tako da ga mladi koriste – kazala je Voigt u izjavi za Fenu.

Za Anu Sladojević iz Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, ovo je značajan skup koji se bavi različitim metodologijama pristupa sjećanju i pamćenju, formatu arhiva, ali i iznalaženju alternativnih pristupa različitim metodologijama, ne samo prikupljanju faktografske građe, već i različitih interpretativnih modela.

Ovdje su ratovi obilježili različite modele, kaže Sladojević, ne samo prikupljanja faktografske građe, već i samih afektivnih odnosa prema toj građi i same načine interpretacije, međutim, "mi možemo da biramo, da se sjećamo i da pamtimo određene stvari, ali na način da se ovakve stvari više nikada ne ponove".

Javnu aplikaciju ARchipelaga, kolaborativnog arhivskog projekta razvile su Armina Pilav i Clarissa Thieme u saradnji sa Goethe-Institutom Sarajevo, a vrijednost projekta leži u mogućnosti da se o preživljavanju i ratnoj svakodnevici uči iz ličnih priča ljudi koji su doživjeli ratno nasilje, te mogućnosti da saznamo kako se oni sjećaju i dijele svoja iskustva iz rata.

Jedan od najzanimljivijih segmenata projekta vjerovatno su, kako kaže Armina Pilav, analogni dokumenti ratova "jer su fotografije i video zapisi različitih autora dostupni putem digitalnih tehnologija-zajedničkog komunikacijskog kanala za nove generacije“.

(Preporod.info)